Ako piješ – ne vozi

auto 006

Pod utjecajm alkohola rizici progresivno rastu…

U ovo doba godine češće nazdravljamo alkoholnim pićima – kod kuće i na radnim mjestima. Nakon toga sjedamo u automobli zaboravljajući da čak i male količine alkohola mijenjaju stanje naše svijesti – povećava se naše samopouzdanje i smanjuje osjećaj odgovornosti, otežava zapažanje i usporava brzina reagiranja.
Pod utjecajem alkohola nismo svjesni svojih (realnih) sposobnosti, već ih precjenjujemo, a s druge strane relativiziramo potencijalne opasnosti, neoprezni smo i znatno češće ignoriramo prometne propise.

Jednaka količina alkohola neće djelovati isto na svaku osobu. Osobe koje alkohol konzumiraju rijetko brže će pasti pod njegov utjecaj. Na jake osobe, one teže konstitucije, alkohol će djelovati slabije nego na osobe slabije konstitucije. Resorpcija alkohola u krv brža je ako se pije natašte, ako se pije brzo i ako se piju žestoka pića. Utjecaj alkohola pojačava se ukoliko je osoba umorna, napeta, bolesna ili pod stresom. Vrlo je opasno istovremeno konzumirati alkohol i lijekove.

Alkohol se relativno sporo razgrađuje u organizmu – prosječno 0,1 promil po satu. Prema tome, vozači koji su večer prije pili ne bi trebali ujutro sjedati za volan. Osim toga, nakon pijenja mnogi osjećaju posljedice u vidu glavobolje, nelagode, malaksalosti, želučanih smetnji, mučnina i dr. I stanje mamurluka karakterizira smanjena sposobnost za upravljanje vozilom. Zato za volan ne treba sjedati prije potpunog otrežnjenja.
Najveći broj korisnih informacija za sigurno upravljanje vozilom dobivamo posredstvom osjeta vida. Vozač pod utjecajem alkohola percipira znatno manje informacija od onoga tko nije pod utjecajem alkohola. Vidno polje se kod alkoholiziranih vozača suzuje, a brzina i udaljenost pogrešno se procjenjuju. Narušava se i sposobnost adaptacije oka na svjetlost i tamu.
Vozač pod utjecajem alkohola ne može jasno percipirati informacije koje omogućavaju sigurnu vožnju.

Pod utjecajem alkohola postajemo nekritični, slobodnije se ponašamo i skloni smo precijenjivati svoje vozačke i druge sposobnosti. Manjak samokritičnosti često rezultira neodgovornim ponašanjem –rizičnijom vožnjom i neprimjerenim brzinama.

Smanjena pažnja, razdražljivost, sklonost konfliktnim situacijama i pogrešna procjena opasnosti i rizika, produljeno vrijeme reagiranja i prepoznavanja opasnosti te upitna koordinacija pokreta eksponencijalno povećavaju rizik od prometne nezgode.

Kada pijete (i manje količine alkohola) – ne vozite.

ostavite svoj komentar