Alergije na sunce

Alergije na sunce sve su češće…

Zahvaćaju i do 20% populacije. Kako ih prepoznati? Kako spriječiti? Čime liječiti?

Postoje određene reakcije kože koje zovemo fotodermatozama. Ovisno o tome da li u stvaranju alergije sudjeluju fotosenzibilizatori (tvari koje pojačavaju osjetljivost kože na svjetlo), razlikujemo primarne i sekundarne fotodermatoze.

Primarne fotodermatoze nastaju izlaganjem kože ultraljubičastom svjetlu. Čak 50% alergija rezultat su genetskog naslijeđa. Mogu biti lakšeg oblika (nadražujući osip koji se javlja nekoliko sati nakon izlaganja suncu) i težeg oblika (duže izlaganje suncu može uzrokovati anafilaktički šok pa čak i smrt).

Sekundarne fotodermatoze nastaju kada određene fotosenzitivne tvari (lijekovi, kozmetički preparati ili biljke) učine kožu osjetljivijom na sunčevo svjetlo. Korištenjem lijekova ili upotrebom kozmetičkih pripravaka sa štetnim kemijskim spojevima tako možemo uzrokovati upalnu reakciju, bolno crvenilo, otok ili mjehure na koži. Neke bolesti također mogu uzrokovati veću osjetljivost kože na sunčevo zračenje. Informirajte se i provjerite jesu li pripravci i lijekovi koje trošite fototoksični (upitajte liječnika, ljekarnika i sl.).

Čak i obični sapuni, boje za kosu, šamponi protiv peruti i parfemi mogu sadržavati fotosenzitivne tvari. Primijetite li blage nuspojave poput laganog svrbeža ili crvenila, zamijenite ih sličnim proizvodom koji ne sadrži fotosenzitivne tvari.
Pri boravku na otvorenom (šetnji prirodom ili radu u vrtu) izbjegavajte dodir s lišćem peršina, celera i krizantema (ove biljke, kao i neke trave, sadrže fitokumarine koji mogu uzrokovati neželjene reakcije).

Kod alergičnih osoba nakon izlaganja suncu razvija se oblik osipa, plikovi ili neka sl. promjena na koži. Još uvijek se samo pretpostavlja da se alergija razvija kao odgovor imunološkog sustava koji neke komponente osunčane kože prepoznaje kao strane i stoga pokreće alergijsku reakciju u vidu spomenutih promjena na koži.

Alergija na sunce pogađa ljude svih tipova kože, kako one svjetlije, tako i osobe tamnije puti.
Alergije na sunce manifestiraju se na mnogo različitih načina, a najčešće se javlja nadražujući osip na vratu i na pregibima ruku i nogu i to nekoliko sati nakon izlaganja kože suncu.

Najbolji način sprječavanja te pojave je postepeno izlaganje sunčevim zrakama i to isključivo uz zaštitu (preparati za sunčanje sa visokom UVA i UVB zaštitom, određene kreme za sunčanje samo djelomično blokiraju UVA zrake koje prodiru dublje u kožu pa unatoč zaštiti možemo razviti alergijsku reakciju, prodiru i kroz staklo).

Preporučuje se i priprema kože iznutra – konzumiranjem hrane koja je bogata beta karotenom (štiti od alergijskih reakcija, opeklina i čuva zravlje kože). Može se uzimati i u vidu dodataka prehrani. Nije toksičan, no pretjeramo li s količinama koža nam može požutjeti. Izlaganje suncu treba izbjegavati u periodu od 10-17 sati, a preporuka je i nošenje zaštitne odjeće.

Ukoliko primijetite znakove alergije, stavite hladne obloge na kritična mjesta, ukoliko vas boli popijte paracetamol ili sl. i kontaktirajte svog liječnika koji će vas ili pregledati sam ili uputiti dermatologu ne pregled.

Ne zaboravite, koža pamti. Sve čemu se izlažemo tijekom života može doći na naplatu u kasnijom životnoj dobi u vidu oštećenja kože ili pak u obliku karcinoma.

Image by Beate from Pixabay