Anemija ili slabokrvnost

How-to-Cure-Anemia-Naturally

Važno je prepoznati anemiju na vrijeme.

Anemija je stanje smanjenog volumena crvenih krvnih stanica (eritrocita) ili smanjene količine hemoglobina (proteina koji u eritrocitima prenosi kisik). Postoji nekoliko vrsta anemija, različitih uzroka.
Anemija može nastati zbog nedostatne proizvodnje crvenih krvnih stanica, prekomjernog gubitka krvi ili prekomjernog uništenja crvenih krvnih stanica. Najčešći oblika anemije sideropenična anemija (slabokrvnost) kao posljedica manjka željeza u organizmu. Javlja se nejčešće kod djece, a rezultati ispitivanja provedenih u populaciji trudnica pokazuju da veliki postotak trudnica ima vrijednosti hemoglobina ispod 110 g/l, odnosno blagi stupanj anemije.
Manjak željeza može nastati zbog nedovoljnog unosa, prekomjernog gubitka željeza iz tijela ili zbog povećanih potreba organizma za željezom (ubrzani rast i razvoj, trudnoća i dojenje, bavljenje sportom). Nedovoljan unos pak može biti posljedica neodgovarajuće prehrane ili smanjene apsorpcije željeza zbog poremećaja u radu probavnog sustava. Prekomjerni gubitak u pravilu znači gubitak krvarenjem (obilne menstruacije, kronično krvarenje iz probavnog sustava i dr.).

Simptomi anemije

Pojava simptoma uvelike ovisi o brzini nastanka anemije.Najčešći simptomi su: umor, ubrzan rad i lupanje srca, osjećaj slabosti, slaba koncentracija, razdražljivost, glavobolja, pečenje jezika, omaglice, teško buđenje i dr. Znakovi anemije su izraženo bljedilo kože i sluznica, promjene na jeziku (gladak i crven) i noktima (lomljivi).
Ukoliko se anemija razvija polako, organizam se prilagođava i simptomi anemije javljaju se tek u fazi teže anemije.
Anemične osobe su fizički slabije i imaju smanjenu otpornost prema bolestima.
Osjetite li išta od navednih simptoma obratite se svom liječniku za savjet.

Dijagnoza
Anemija se utvrđuje analizom krvi – kompletnom krvnom slikom (KKS) koja se može obaviti u većini laboratorija.

Prevencija i pravovremeno prepoznavanje anemije

Jedan dio anemija može se liječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom uz dodatak određenih suplemenata (vitaminskih i mineralnih).
Najbolji izvori željeza su namirnice životinjskog podrijetla – meso, perad, iznutrice (jetrica) i riba. Željezo nalazimo i u namirnicama biljnog podrijetla – mahunarkama, tamnozelenom lisnatom povrću, suhom voću, ali je biološka iskoristivost tog željeza slabija nego kod namirnica životinjskog podrijetla.
Prehrana bogata vitaminom C (svježe voće, a ponajprije agrumi) može poboljšati iskoristivost željeza iz namirica koje konzumiramo. Osim željeza, za stvaranje eritrocita važni su i vitamini B skupine (posebno B12) i folna kiselina.
Izvor vitamina B12 isključivo su namirnice životinjskog podrijetla (meso, mlijeko, jaja, riba). Osobe koje prakticiraju vegetarijasku prehranu vitanim B12 mogu nadoknaditi sojinim mlijekom obogaćenimn vitaminom B12, zamjenama za meso i li dodacima prehrani. Najvažniji izvor folne kiseline su mahunarke, jetrica, naranče, pšenične klice, špinat, prokulica.

Kavu, čaj, kakao, napitke koji sadrže kofein, teobromin i tonin preporuča se piti u razumnim količinama i to ½ sata prije ili poslije obroka jer te tvari otežavaju apsorpciju željeza.

ostavite svoj komentar