Artičoka

ID-10030821

Ukusna i zdrava povrtnica…

Artičoka (Cynara scolimus L.) biljka je iz porodice glavočika, vrlo lijepih cvjetnih glavica. Naraste i do dva metra, a cvat joj je ljubičast. Njeno ime u prijevodu znači ‘jestiva biljka’. Koristi se već stoljećima. Porijeklom je s područja Mediterana (južne Europe). Bila je vrlo cijenjena i na stolu uglavnom imućnijih ljudi. U 15. Stoljeću dospijela je u Francusku i Englesku gdje su u njenim dobrobitima uživali opet samo imućniji slojevi društva (plemstvo). Kod nas samoniklo raste na otocima u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Cijenjena je prvenstveno zbog svojih ljekovitih svojstava,a potom i izvrsnog okusa. Artičoka je prvo sredstvo za čišćenje jetre i bubrega. Pojačava funkciju jetre, pospješuje eliminaciju uree, smanjuje razinu kolesterola u krvi i sprječava stvaranje ateroma (cista koja se pojavljuje kod poremećenog lučenja žlijezda lojnica), regulira metabolizam šećera. Sadrži kristaliziranu aromatičnu i gorku supstancu – cinarin, enzime, kiseline, flavonoide, vlakna…

ID-100403141U medicinske se svrhe koristi kod poremećaja rada jetre i žuči, kao prevencija žučnih kamenaca. (isključivo kao prevencija!), kod oštećene jetre (kod alkoholizma), kod otežane probave, žgaravice, nadutosti, anemije, ateroskleroze, dijabetesa, povišenog kolesterola, bolesti bubrega i dr. Djeluje kao diuretik, povoljno utječe na krvotok, regulira kiselinu u organizmu, pomaže kod gihta, korisna je i kod problema s reumom. Sadrži silimarin – vrlo moćan antioksidans koji štiti jetru, zatim inulin, prebiotik koji pomaže regulaciju funkcije crijeva i crijevne flore (neutralizira patogene bakterije).

100 g svježe artičoke iznosi 47 kcal / 196 kJ, od čega 10,5% otpada na ugljikohidrate, 3,3% na proteine i 0,1% na masti.
Odličan je izvor folne kiseline, dobar je izvor vitamina C i vitamina K. Od minerala artičoka je odličan izvor bakra i magnezija, a dobar izvor mangana. Sadrži dijetalna vlakna, lutein, zeaksantin i beta karoten.

Kupovanje i čuvanje
Artičoke na tržnicama nalazimo u periodu od ožujka do svibnja, Raznih su veličina, od malih, tzv. baby artičoka težine od 50-80 g, do onih od 500 g. Prilikom kupnje valja birati one zelene, čvrste, kod kojih su unutarnji listovi čvrsto priljubljeni oko središnjeg dijela artičoke.
Vrlo brzo gube vlagu i uputno je pripremiti ih odmah ili najdulje 2-3 dana nakon kupnje. Mogu se i zamrznuti. Najbolje je to učiniti na sljedeći način: artičoke valja oprati, odrezati im vrhove i blanširati u kipućoj vodi,2-3 minute manje primjerke, srednje do velike oko 10 minuta (u vodu dodati malo limunovog soka). Nakon toga valja ih ocijediti, dobro ohladiti i zamrznuti u željene porcije.
Artičoke možemo i konzervirati u ulju.

Priprema:
Najukusniji dio ove povrtne biljke su mesnata cvjetišta i donji dio pricvjetnih listova koji ga okružuju. Srce artičoke jestivo je i vrlo ukusno. Prije kuhanja artičokama valja nožem odrezati stabljike i donje listove kako bi stajale, a zatim škarama ili nožem odstraniti oštre vrhove listova. Dobro ih oprati pod mlazom tekuće vode i kuhati u kipućoj vodi 35-45 minuta s dodatkom limunova soka. Kuhane su kad im se listovi lagano odvajaju. Vrhove valja okrenuti prema dolje i ocijediti ih. Središnji dio artičoka nije jestiv i može se odmah nakon kuhanja odstraniti žlicom ili naknadno, prilikom jela, odbaciti.

Artičoka je kuhana kad se bilo koji list nježnim povlačenjem lako odvoji. Kad ih izvade iz vode okrenu se naopačke da se dobro iscijede. Serviraju se u pečeno meso, uz razne umake.
Prstima se lagano skida list po list, a mesnati donji dio umače u umak. Spravlja se i u salatama, i u namazima, kao predjelo, pire, s jajima, s tjesteninom, uz razno povrće, nadjevene, u juhama, u glavnim jelima od mesa…

Kuhana artičoka brzo oksidira i zato je preporuka konzumirati je odmah nakon pripreme i ne čuvati (niti na hladnom).

“Globe Artichoke (cynara Cardunculus), Ripening Organically In Th…” - Image courtesy of xura at FreeDigitalPhotos.net
“Artichokes And Beans”  - Image courtesy of africa at FreeDigitalPhotos.net 

 

ostavite svoj komentar