Astma

dandelion-4189250_1920

Preko 300 milijuna osoba u svijetu pati od astme, a procjenjuje se da će taj broj u idućem razdoblju strelovito rasti.
Riječ je o kroničnoj opstruktivnoj upalnoj bolesti donjih dišnih putova zbog koje oboljeli ima izražene probleme pri disanju. Smatra se kako je uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika. Dijagnoza se obično zasniva na simptomima, odgovoru na liječenje i spirometriji.

Karakteriziraju je neprimjereno jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla. Javlja se u epizodama (akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme). Do napadaja dolazi pri pogoršanju upale, obično onda kad se u neposrednoj okolini nalazi neki od iritirajućih čimbenika ili provokativnih faktora astme.

Astma se obično prvi put javlja u djetinjstvu i češće zahvaća dječake. Atopija i/ili alergije u obitelji (atopijski dermatitis i alergijski rinitis) najveći su rizični faktori za razvoj te bolesti u dojenčadi i male djece. Nasljeđuje se sklonost za obolijevanje od astme, a ne sama bolest.

Svi oblici astme nisu alergijski niti sve alergije dovode do astme. Pojavljuje se na različite načine. Osnovni mehanizam koji dovodi do simptoma astme složena je imunološka reakcija našega dišnog sustava na alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju kemijski posrednici upale.

Astma nastaje zbog dugotrajne (kronične) upalne reakcije, često alergijske prirode. Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo. U manjem broju slučajeva razvijaju se tijekom nekoliko sati ili dana. Klasični simptomi napadaja su: kašljanje, otežano disanje, zaduha (dispneja) i zviždanje u bronhima i plućima, uz naglašeno produžen izdisaj. Prije samog početka napadaja može doći do iritacije nosa i grla, pritiska u prsima, boli ili podražajnog kašlja. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem, dišni mišići postaju aktivniji (hiperreaktivni), mišići vrata se stežu, govor postaje otežan… Završetak napadaja često je obilježen kašljem, uz iskašljavanje guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju u ranojutarnjim satima (između 2 i 4 sata).

Astmu najčešće dijelimo na alergijsku (egzogenu) kod koje napadaje pokreću vanjski uzročnici (alergeni) i nealergijsku (endogenu) kod koje napadaje pokreću razni fizikalni ili kemijski čimbenici.

Sezonske alergije periodičke su naravi, nastaju sezonskim otpuštanjem peludi raznih biljaka. Ukoliko osoba ima smetnje samo u određeno godišnje doba, vjerojatno je u pitanju alergija na pelud trava, drveća ili korova. Moguće je istovremeno imati alergiju na više biljaka pa imati smetnje i u proljeće, zbog peludi stabala, i u jesen, zbog peludi korova. Svaki je slučaj poseban i zahtijeva odgovarajuću dijagnostiku i liječenje.

Ukoliko osoba ima smetnje tijekom cijele godinu ili nekoliko puta godišnje postoji mogućnost da se radi o alergiji na tvari čije pojavljivanje nije vezano za godišnje doba (kućna prašina, dlaka kućnih ljubimaca i njihova slina, izlučevine žohara, spore raznih gljivica itd.). Moguće je istovremeno biti preosjetljiv i na pelud biljaka i na spore gljivica.

U posebnoj se skupini nalazi astma izazvana lijekovima, fizičkim naporom, emotivnim stresom i sl.

Može li se astma spriječiti?
U obitelji gdje astma ili atopija postoje u obiteljskoj anamnezi, razvoj astme kod dojenčadi i male djece vrlo se vjerojatno može spriječiti izbjegavanjem izloženosti duhanskom dimu (pasivnom pušenju), kućnoj prašini, alergenima u hrani, peludi, te alergenima koji potječu od mačaka, pasa ili drugih životinja.
Novi terapijski pristupi u liječenju astme pomažu oboljelima da ostanu aktivni, pomažu u sprječavanju većine napadaja te noćnih i dnevnih simptoma.

U svrhu kontrole astme, potrebno je:

  • prihvatiti dugoročni pristup liječenju astme,
  • propisane lijekove dozirati prema uputama liječnika,
  • pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti
  • liječiti akutne napadaje astme
  • identificirati i izbjegavati čimbenike koji pogoršavaju simptome,
  • identificirati i živjeti izbore koji poboljšavaju simptome;

U liječenju i kontroli astme pomažu dvije vrste lijekova: oni za dugoročnu prevenciju koji sprječavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, te preveniraju akutne napadaje astme i oni za dugoročnu kontrolu koji uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu.

Klasifikacija astme

1. Alergijska astma kod koje su alergeni i provokativni faktori:

  • grinja (glavni alergen u kućnoj prašini i posteljini),
  • dlaka, perje i epitelni otpaci životinja,
  • plijesni,
  • pelud drveća, trave i korova;

2. Nealergijska astma kod koje su alergeni i provokativni faktori:

  • cigaretni dim,
  • sredstva za čišćenje u domaćinstvu,
  • parfemi i mirisi,
  • unutarnji i vanjski onečišćivači zraka;

3. Profesionalna astma kod koje su alergeni i provokativni faktori:

  • izloženost parama, kemikalijama, smolama, prašini, insekticidima, dimovima i ostalim supstancijama na radnom mjestu;

4. Astma inducirana tjelesnom aktivnošću kod koje su alergeni i provokativni faktori:

  • vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog zraka (poput trčanja u zimskom periodu);

5. Astma inducirana aspirinom (ili dodacima hrani) kod koje su alergeni i provokativni faktori:

  • nesteroidni protuupalni lijekovi,
  • konzervansi (sulfiti, tartrazin) i ostali dodaci hrani;

Uz pravilno i redovito uzimanje propisane terapije, napadaje ćemo spriječiti i izbjegavanjem čimbenika koji pokreću astmu (različiti alergeni i iritansi).

Preporuke su redovito čistiti prostor u kojem se boravi kako bi se smanjila količina prašine u domu, izbjegavati tepihe, zavjese, jastuke, plišance, tapete na zidovima i druge sakupljače prašine. Svakako bi trebalo izbjegavati pušenje i izloženost duhanskom dimu (pasivno pušenje), redovito provjetravati prostore u kojima se boravi, održavati optimalnu vlažnost u domu, izbjegavati držanje ljubimaca u kući ili barem u prostoru gdje se spava.
Preporuka je također izbjegavati kontakt s prehlađenim osobama i cijepiti se protiv gripe.

Fizičku aktivnost ne treba izbjegavati, ali u dogovoru s liječnikom treba prevenirati simptome inhaliranjem odgovarajućeg lijeka.

Uz prakticiranje navedenih ponašanja nije moguće apsolutno izbjeći pogoršanja, ali će ona sigurno biti rjeđa i manje teška.
S astmom je moguće živjeti ispunjeno, kvalitetno i zadovoljno.

Antonija Pleša
Mariam Samara dr. med.

Članak preuzet s portala Vrata zdravlja

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar