Badem – riznica dragocjenih i rijetkih minerala

103[1]

Badem (Amygdalus communis) je koštunica iz porodice ruža, iako ga uvrštavamo najčešće u orašasto voće.

Bliski je srodnik breskve, višnje, šljive i marelice. Stablo badema naraste do 10 m. Cvate u proljeće, ružičastim cvjetovima, a plodovi se beru u jesen. Badem konzumiramo kao međuobrok, ali i kao dodatak salatama, žitnim pahuljicama, kuhanim jelima, kolačima… Jede se sirov, pržen, prerađen kao maslac ili kao bademovo ulje.

Jača imunitet i štiti od brojnih bolesti.

Većina masnoća koje bademi sadrže su mononezasićene masnoće, a one djeluju pozitivno na smanjenje kolesterola i smanjuju rizik od srčanih bolesti. Osim toga, bademi smanjuju opasnost od nastanka arteroskleroze. Unatoč visokoj kalorijskoj vrijednosti badema, njihovo uvrštavanje u prehranu pomaže kod gubitka kilograma i sprječavanja njihovog nakupljanja, ali i da djeluje preventivno protiv dijabetesa tipa 2.

Badem osigurava zdravu sitost.

Zbog svog sastava i bogatstva masnih kiselina, proteina, te obilja kalcija i magnezija, badem pripada namirnicama koje neutraliziraju kisele viškove u organizmu. Badem je prava riznica dragocjenih i rijetkih minerala. To su magnezij koji je ključan u procesu stvaranja energije, ali i za zdravlje kostiju, potom kalij koji kontrolira ravnotežu tekućina u tijelu i pomaže kod smanjenja krvnog tlaka, kao i kalcij koji čuva čvrstoću kostiju. Zatim sadrži obilje cinka, željeza, zatim vitamina E, proteina, folne kiseline, vlakana, vitamina B2, fosfora i bakra. Sadrži i fitotvari koje pružaju snažnu zaštitu od bolesti srca te povoljno utječu na cirkulaciju u cjelini. Bademi su dostupni na policama trgovina tokom cijele godine.

Najslađi i najsočniji su oni svježe ubrani.

Najbolje ih je čuvati u hladnjaku u zatvorenoj posudi ili vrećici. Prije konzumiranja bilo bi dobro bademe staviti u posudu, preliti vodom i ostaviti namočene preko noći. Nakon toga smeđa se kožica lako skida, bademi prosuše i takvi se mogu čuvati u hladnjaku dan-dva. Smeđa košuljica prirodna je zaštita od truljenja, poput neke vrste konzervansa. Nutricionisti preporučuju bademe jesti sirove i neposoljene, jer se njihovim prženjem mogu izgubiti visokovrijedna biljna vlakna.

Prijedlog iz praktičnog života

Svakodnevna konzumacija badema veliki je plus za zdravlje. Šaka badema svaki dan! Samo 15 grama badema na dan (taman koliko stane u šaku) zadovoljit će 50 posto naše dnevne potrebe za vitaminom B6. Radi se o vitaminu koji je ključan za pravilno funkcioniranje živčanog i imunološkog sustava. Isto tako, tih 15 grama badema na dan zadovoljava tri četvrtine naših potreba za vitaminom E koji je ključan za zdravlje srca.

ostavite svoj komentar