Batat – slatki krumpir

sweet_potatoe

Izrazito hranjivo povrće…

Batat ili slatki krumpir (lat. lpomea batatas) je jednogodišnja (u tropskim područjima višegodišnja) grmolika povijuša iz porodice slakova čije stabljike mogu narasti do 6 metara visine.
Listovi batata su zeleni ili crveni, raznih oblika, smješteni na stabljici, a krupni cvjetovi bijele ili crvenkaste boje skupljeni su u cvatove.

sweet-potatoBatat ima dugi korijen sa mesnatim zadebljanjima različitih boja i oblika, dužine 20-ak centimetara i težine do 3 kg, nalik na krumpir.
Premda batat nema botaničke veze sa krumpirom zbog toga što nalikuje krumpiru dobio je naziv slatki krumpir (sweet potato). Potječe iz Južne Amerike gdje se uzgaja već pet tisuća godina. U Europu je donesen početkom 16.stoljeća. Danas se u cijelom svijetu uzgaja više od tisuću vrsta batata – razlikuju se oblikom, bojom, veličinom i okusom. Najčešće se koriste vrste koje imaju crvenkastu, naračastu ili žutu boju kore. Najveći svjetski proizvođač batata je Kina, a od europskih zemalja batat se najviše uzgaja u Španjolskoj, Italiji i Portugalu.

Batat je vrlo ukusno, slatkasto povrće, bogato energijom i vrijednim nutrjentima. Sadrži 70% vode, malo bjeančevina i vrlo malo masti. U 100 g batata ima 96 kcal. Zbog visokog udjela prehrambenih vlakana povoljno utječe na probavu i istovrmeno štiti od bolesti crijeva i sličnih bolesti. Treba ga konzumirati u
umjerenim količinama jer u prevelikim može izazvati nadutost.

Posebno je bogat beta-karotenom, snažnim antioksidansom koji jača imunitet. Sadrži i vitamin C, također vrijedan antioksidans, zatim vitamin E i vitamin B6 (piridoksin), a od minerala sadrži i cijeli niz minerala – kalij, kalcij, bakar, mangan, fosfor, magnezij i željezo i vrlo malo natrija.images
Batat je odlična namirnica za prehranu djece, sportaša, bolesnika i osoba koje pate od pretilosti jer pruža energiju, a ne deblja. Pogodan je i za prehranu dijabetičara. Ima nizak glikemijski index.
Batat se može pripremati slično kao i krumpir – kuhati, pržiti i peći. Od mljevenog batata dobiva se brašno, a mladi listovi mogu se pripremati kao špinat, u varivima i salatama.

Ne preporuča se držanje u hladnjaku jer mijenja okus. Najprikladnije mjesto je zemlja ili podrumske prostorije (slično kao kod krumpira). Vlaga i svjetlost mogu dovesti do klijanja batata.
Prije upotrebe za jelo korijen i lišće potrebno je termički obraditi. Kuhanjem na pari (30-40 minuta) čuvaju se vrijedni nutrijenti.

U našoj zemlji batat je relativno nepoznata i slabo korištena namirnica. No, sve češće se nađe i na policama naših trgovina i na tržnicama.
Zamijenite krumpir batatom i obogatite svoj jelovnik ovom izuzetno vrijednom povrtnicom. Napravite pire, rižoto, tjesteninu sa batatom, napravite juhu, popečke, poslužite kao izvrstan prilog jelima od mesa i dr.

ostavite svoj komentar