Blagdansko prejedanje

Christmas_Dinner_by_Markhal

Blagdani nisu vrijeme za dijetu…

Središnju ulogu u obilježavanju božićnih i novogodišnjih blagdana imaju hrana i piće. U vrijeme blagdana izbor jela i pića veći je nego obično i teško im je odoljeti.
No, kilogrami i osjećaji poput težine, tromosti i nadutosti ne ‘skidaju’ se jednostavno poput kuglica sa bora. Osjećaj krivnje, višak kilograma i druge posljedice blagdanskog prejedanja prate nas malo duže.
Blagdani definitivno nisu vrijeme kada treba prakticirati dijetu, ali treba nastojati jesti i piti umjereno i održati postojeću kilažu.
Tradicionalna blagdanska ponuda sastoji se uglavnom od masne, izrazito slatke i visokokalorične hrane. Osim toga, jede se češće, u većim količinama i sve se dodatno zalijeva kaloričnim alkoholnim pićima i sokovima.

Kako izbjeći blagdansko prejedanje?
Ponajprije, to mora biti odluka. Dosadašnja iskustva kažu da nije dobro izbjegavati niti jednu vrstu hrane, posebno ne onu koju volite. Svakako je bolje kontrolirati veličinu porcija.

Savjet je ne preskakati doručak. Nikako. Preskakanjem obroka, a doručka posebno, ne činimo si uslugu. Rezultat preskakanja obično je glad i potom neselektivno ubacivanje prekomjernih količina hrane u sebe.
Prije objeda treba pregledati izbor hrane, odabrati one najprihvatljivije i ograničiti se na male porcije.
Treba biti selektivan. Ne odreći se onoga što posebno volimo, niti ne krcati tanjur svime i svačime. U redu je dopustiti si nekoliko ‘grešnih’ namirnica u umjerenim količinama.

Važno je jesti polako. Naš mozak tek nakon 20-ak minuta od početka jedenja dobiva signal da smo siti.

Nastojte sjesti podalje od tanjura sa kolačima, grickalicama i slatkišima. Ako vam je omiljena hrana nadohvat ruke, to svakako povećava vjerojatnost da ćete se prejesti.
Nakon obroka dobro je ustati od stola. Možda možete pomoći oko pospremanja stola ili pak prošetati. Svakako ćete na taj način smanjiti mogućnost da posegnete za dodatnim količinama hrane.
Blagdanski stol treba obogatiti i laganijim jelima od povrća i proizvodima od cjelovitih žitarica. U blagdansku ponudu treba uključiti salate poput matovilca, rukole, zelene salate, cikle i svježeg kupusa, začiniti ih jabučnim octom i maslinovim uljem.
Prednost uvijek treba dati svježim i prirodnim namirnicama. Poželjno je izbjegavati konzerviranu hranu, hranu bogatu umjetnim bojama i pojačivačima okusa.

Pretjerivanje u piću također je sastavni dio blagdana. Kalorije iz alkohola ne stvaraju osjećaj sitosti, a alkohol izaziva dehidraciju organizma, usporava metabolizam i smanjuje kontrolu nad uzimanjem hrane. Alkohol je najbolje kombinirati s bezalkoholnim pićima, ponajviše s vodom. Na taj se način donekle razvodnjavaju unesene kalorije i djelovanje alkohola. Treba izbjegavati i pića koja sadrže kofein i gazirana pića. Crno vino i pivo, u umjerenim količinama, zdravstveno su najprihvatljivija opcija.
U blagdansko vrijeme, uz pića, najčešće posežemo za kolačima – prije i poslije jela, za posjeta prijateljima, rodbini i u raznim drugim prilikama. Kolači su bogati šećerom (praznim kalorijama) i masnoćama (uglavnom onim nezdravim).
Prednost svakako treba dati kolačima pripremljenim sa manje masnoća i šećera, sa suhim i svježim voćem i orašastim plodovima.

Ne zaboravite vodu – tijekom dana treba popiti barem 1,5 l obične vode, a dobra opcija su i biljni čajevi, prije svega zeleni, žuti i bijeli čaj koji potiču detoksikaciju i olakšavaju probavu. Prije obroka obavezno popijte veliku čašu obične vode.

Ne treba zanemariti svježe voće ili svježe cijeđene sokove od voća – limunadu, sok od naranče ili grejpa. Nutricionisti savjetuju sat vremena prije obroka pojesti jednu jabuku.
Ne treba zaboraviti na tjelovježbu. Osim što ćete sagorjeti kalorije poboljšat ćete i svoje raspoloženje.
Ako vam se i dogodi da malo pretjerate, nemojte se gristi. Važno je što prije uspostaviti normalan režim prehrane (uz lakšu hranu, bogatu voćem i povrćem) i tjelesnih aktivnosti.

ostavite svoj komentar