Blagdansko prejedanje

Središnju ulogu u obilježavanju božićnih i novogodišnjih blagdana imaju hrana i piće. U vrijeme blagdana izbor jela i pića veći je nego obično i teško im je odoljeti.
No, kilogrami i osjećaji poput težine, tromosti i nadutosti ne ‘skidaju’ se jednostavno poput kuglica sa bora. Osjećaj krivnje, višak kilograma i druge posljedice blagdanskog prejedanja prate nas malo duže.

Osim toga, prejedanje je jedan od najtežih oblika mučenja organizma i može se jako negativno odraziti na zdravlje, psihičko i fizičko.

Blagdani nisu vrijeme kada treba prakticirati dijetu, ali treba nastojati jesti i piti što umjerenije kako bi održali postojeću tjelesnu težinu.
Tradicionalna blagdanska ponuda sastoji se uglavnom od masne, izrazito slatke i visokokalorične hrane. Osim toga, jede se češće, u većim količinama i sve se dodatno zalijeva kaloričnim alkoholnim pićima i sokovima.

Kako izbjeći blagdansko prejedanje?
Ponajprije, to mora biti odluka. Dosadašnja iskustva kažu da nije dobro izbjegavati niti jednu vrstu hrane, posebno ne onu koju volimo. Zato je bolje kontrolirati veličinu porcija.

Savjet je ne preskakati doručak. Preskakanjem obroka, doručka posebno, provociramo glad  kada smo skloniji neselektivnom ubacivanju u sebe prekomjernih količina hrane.
Prije objeda treba pregledati izbor hrane, odabrati one najprihvatljivije i ograničiti se na male porcije.
Ne odreći se onoga što posebno volimo, ne krcati tanjur svime i svačime. U redu je dopustiti si nekoliko ‘grešnih’ namirnica u umjerenim količinama.

Važno je jesti polako. Naš mozak tek nakon 20-ak minuta od početka jedenja dobiva signal da smo siti.

Nastojte sjesti podalje od pogleda i dosega pladnjeva s kolačima, grickalicama i slatkišima. Ako vam je omiljena hrana nadohvat ruke, to povećava vjerojatnost popuštanja izazovu prejedanja.

Nakon obroka dobro je ustati od stola. Možemo pomoći oko pospremanja stola ili pak prošetati. Na taj način smanjujemo pažnju prema hrani i usmjeravamo je prema nečem drugome.
Blagdanski stol treba obogatiti i laganijim jelima od povrća i proizvodima od cjelovitih žitarica. U ponudu treba uključiti salate poput matovilca, rukole, zelene salate, cikle i svježeg kupusa, začiniti ih jabučnim octom i maslinovim uljem.
Prednost uvijek treba dati svježim i prirodnim namirnicama. Poželjno je izbjegavati konzerviranu hranu, hranu bogatu umjetnim bojama i pojačivačima okusa.

Pretjerivanje u piću također je sastavni dio blagdana. Kalorije iz alkohola ne stvaraju osjećaj sitosti, a alkohol izaziva dehidraciju organizma, usporava metabolizam i smanjuje kontrolu nad uzimanjem hrane. Alkohol je najbolje kombinirati s bezalkoholnim pićima, ponajviše s vodom. Na taj se način donekle razvodnjavaju unesene kalorije i djelovanje alkohola. Treba izbjegavati i pića koja sadrže kofein i gazirana pića. Crno vino i pivo, u umjerenim količinama, zdravstveno su najprihvatljivija opcija.

U blagdansko vrijeme, uz pića, najčešće posežemo za kolačima – prije i poslije jela, za posjeta prijateljima, rodbini i u raznim drugim prilikama. Kolači su bogati šećerom (praznim kalorijama) i masnoćama (uglavnom onim nezdravim).
Prednost svakako treba dati kolačima pripremljenim s manje masnoća i šećera, sa suhim i svježim voćem i orašastim plodovima.

Ne zaboravite vodu – tijekom dana treba popiti barem 1,5 l obične vode, a dobra opcija su i biljni čajevi, prije svega zeleni, žuti i bijeli čaj koji potiču detoksikaciju i olakšavaju probavu. Prije obroka obavezno popijte veliku čašu obične vode.

Ne treba zanemariti svježe voće ili svježe cijeđene sokove od voća – limunadu, sok od naranče ili grejpa. Nutricionisti savjetuju sat vremena prije obroka pojesti jednu jabuku.

Ne treba zaboraviti na tjelovježbu. Osim što  sagorijeva kalorije poboljšava i raspoloženje.

Dogodi li se da pretjeramo, važno je ne nabijati si osjećaj krivnje. Važno je što prije uspostaviti normalan režim prehrane (uz lakšu hranu, bogatu voćem i povrćem) i tjelesnih aktivnosti.

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar