Branje šparoga

asparago

Što je zabranjeno, a što nije…

Oštrolisna šparoga (Asparagus acutifolius L.), vrsta koju beremo za jelo i prodaju, nije zaštićena vrsta i za njeno sakupljanje nije potrebna dozvola.

Tankolisna šparoga (Asparagus tenuifolius Lam.), morska šparoga (Asparagus maritimus L. Mill.) i ljekovita šparoga (Asparagus officinalis L.) su zaštićene vrste šparoga. Ove tri vrste šparoga nisu u toj mjeri rasprostaranjene u našim krajevima kao oštrolisna šparoga.

Gotovo je nemoguće razlikovati potpuno mlade izdanke ovih vrsta, a odrasle se razlikuju prema stabljici – zaštićene vrste imaju zeljastu stabljiku, dok oštrolisna šparoga ima drvenastu stabljiku .

IMAG2663Uz oštrolisnu šparogu na tržnicama se može pronaći i bljušt ili kuka (Tamus communis L.) koji raste u kontinentalnim šumama. Za razliku od oštrolisne šparoge, bljušt je zaštićena vrsta što znači da za ovu vrstu vrijede ista pravila kao i za zaštićene proljetnice.

Svako nelegalno branje i prodaju zaštićenih i strogo zaštićenih biljaka potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prirode (www.mzoip.hr). Kazne za branje i prodaju vrlo su visoke.

Kako bismo riješili nedoumice oko pravnih propisa kontaktirali smo Ministarstvo i zatražili pojašnjenje.
Evo odgovora  od 02. travnja 2013.:

Poštovana,

vrsta šparoge koja se koristi za jelo i bere za prodaju je oštrolisna šparoga koja nije zaštićena vrsta te za njeno sakupljanje za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode, niti Inspekcija zaštite prirode provodi nadzor.
S druge strane, u Hrvatskoj su zaštićene tri preostale vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga, koje nisu široko rasprostranjene u Hrvatskoj.
Za sakupljanje zaštićenih vrsta šparoga kao i proljetnica poput visibaba, za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva. No, kako ne bismo ugrozili rasprostranjenost tih biljaka Ministarstvo djeluje preventivno i savjetuje građanima da iz prirode ne sakupljaju više od 5 komada podzemnih dijelova (lukovica, korijen), 1 kg listova i cvjetova te 2 kg stabljike.
Branjem nadzemnih dijelova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe one se posebno ne ugrožavaju, ali se branjem veće količine narušava vizualni doživljaj prirode. S druge strane, sakupljanje cijelih biljaka s korijenom dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.
Za sakupljanje zaštićenih vrsta proljetnica i zaštićenih vrsta šparoga u komercijalne svrhe (prerada, trgovina i drugi promet) potrebno je ishoditi dopuštenje Uprave za zaštitu prirode Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

S poštovanjem,
Dijana Sušac

REPUBLIKA HRVATSKA / REPUBLIC OF CROATIA
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode
Ministry of Environmental and Nature Protection
Dijana Sušac
Glasnogovornica / Press Officer
Republike Austrije 14, 10 000 Zagreb
tel: +385 1 3717 295 // +385 91 3322 712

e-mail: dijana.susac@mzoip.hr

 

ostavite svoj komentar