Buhač

dalmatinski-buhac

Dalmatinska krizantema ili ivančica…

Buhač (lat. Tanacetum cinerariifolium; sinonim Chrysanthemum cinerariifolium) se uzgajao negdje do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, a tada su ga iz upotrebe istisnuli sintetički insekticidi. Trend povratka organskom, ekološkom i zdravom načinu života i uzgoju biljaka vratio je interes prema ovoj zaboravljenoj, a tako korisnoj biljci.

Prirodne populacije ove biljke u Hrvatskoj rastu u južnim dijelova Istre, na kvarnerskim otocima, na Velebitu i Biokovu, uzduž dalmatinske obale i na dalmatinskim, sve do poluotoka Prevlake na jugu zemlje. Nastanjuje degradirana staništa, propusne, vapnenaste, kamenite i pjeskovite terene, koja nisu zbita, suviše vlažna i izložena vjetru. Buhač razvija razgranat i dubok korijen pomoću kojeg crpi dovoljno vode iz dubljih slojeva tla. Voli puno sunčeve svjetlosti.

ID-100187817Dalmatinski buhač formira polugrm, visine 30-100 cm. Cvate od svibnja do srpnja, a izgledom jako podsjeća na ivančicu. Perasto razdijeljeni listovi smješteni na prvoj trećini stabljike, formiraju zeleni do tamnozeleni grm. Na jednoj biljci uz središnju stabljiku razvija se i veliki broj sekundarnih stabljika na kojima se može formirati više od 200 cvjetova.
Dalmatinski buhač sadrži prirodni insekticid piretrin. Samljeveni buhač stoga uništava bezbrojne biljne i životinjske nametnike, a nema loših učinaka na ljude i životinje. Odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan način pomažemo organsku proizvodnju voća, povrća i biljaka.

Uz insekticidno djelovanje piretrin djeluje repelentno na čitav niz kukaca, svojim karakterističnim mirisom odbija štetnike, što je važno kod zaštite hrane u skladištima.
Najviše piretrina nalazi se u cvjetnim glavicama, iako ga nalazimo, premda znatno manje, i u ostalim dijelovima biljke. Kod domaćih samoniklih biljaka sadržaj piretrina se kreće od 0.3-1.3 %.

Uz genotip, metodu sušenja i klimatske uvjete, o vremenu berbe ovisi sadržaj piretrina u biljkama. Optimalno vrijeme za berbu cvjetnih glavica buhača je tri do četiri dana nakon početka cvatnje, kada jezičasti cvjetovi stoje vodoravno, a otvoreno je 1/2 do 3/4 cjevastih cvjetova. Vrijeme za berbu traje relativno kratko, svega dva do tri dana i iz tog je razloga uputno berbu obaviti što je brže moguće.

Od ove se biljke mogu izraditi sprejevi, eterična ulja, sapuni i druga sredstva za upotrebu protiv moljaca, štetnih kukaca i ostalih nametnika. Bere se početkom ljeta.
Zaprašivanje kućnih ljubimaca, posebice pasa i mačaka s finim prahom dalmatinskog buhača, koji se može pripremiti usitnjavanjem osušenih cvjetnih glavica u kućnoj radinosti, učinkovit je i siguran način njihove zaštite protiv buha.
Preporuča se primjena u kasnim popodnevnim satima pri nižim temperaturama i manjem intenzitetu svjetla.

Recept za insekticid:

150 – 200 suhih cvjetova buhača
10 l vode

Suhe cvjetove buhača preliti sa 10 l kipuće vode i ostaviti da odstoji jedan dan, procijediti i koristiti u omjeru 50:50.
(koristite li svježe cvjetove onda jedan kg cvjetova na 10 litara vode)
Količine prilagodite svojim potrebama, ovo je količina za veliki vrt, a ako koristite za balkonsko cvijeće ili manji vrt dovoljna će biti i manja količina.

“Bee”- Image courtesy of zirconicusso at FreeDigitalPhotos.net

 

ostavite svoj komentar