Demencija

ball-2585603_640

Poremećaj koji značajno mijenja život…

Demencija je poremećaj rada mozga i mentalnih sposobnosti (razmišljanja, pamćenja, logičkog zaključivanja) koji za sobom povlači promjene vezane uz osobnost kao i društveni život.
Razvija se polagano i stoga se u početku teško prepoznaje . Demencija nije nužan dio starenja i kod većine ljudi se nikad ne razvije. Najčešće se javlja nakon 60. godine života. Oko 6% osoba starijih od 65 godina i 20% osoba starijih od 85 godina patit će od demencije. Ponekad se događa i mlađim osobama, ali rijetko. Procjenjuje se da u našoj zemlji od demecije pati 80.000 osoba. Najčešći je oblik Alzheimerova bolest (koja čini 50-50% svih demencija). Točan uzrok ove bolesti još se ne zna.

Simptomi
Premda postoje različite vrste demecije simptomi su su slični:
Zbunjenost – osoba lako postaje zbunjena u novim okolnostima ili pri susretu s nepoznatom osobom.
Gubitak osjećaja za vrijeme – ponekad osobe koje pate od demencije gube pojam o vremenu pa ne znaju koje je doba dana, mjesec, godina ili sl.
Promjene u raspoloženju, ponašanju i osobnosti  – očituju se u pojavi ljutnje, agresivnosti, činjenju ili govorenju neprimjerenih stvari (gubitku normalne inhibicije).
Gubitak pamćenja – osoba se ne može prisjetiti nedavnih događaja ili mjesta gdje trenutno živi, a pamti neke davne i to nerijetko s puno detalja). Kako se demencija razvije i sjećanja na događaje iz prošlosti mogu izblijediti.
Gubitak interesa – osoba koja pati od demencije može izgubiti interes za sebe i za svijet oko sebe. Gubitak životnog entuzijazma može se očitovati i kroz zanemarivanje (gubitak interesa i volje za obavljanje) jednostavnih zadataka kao što je svakodnevna higijena ili prehrana.

Liječenje demecije
Bez obzira na to što je većina demencija progresivna i ireverzibilna važno je što ranije postaviti dijagnozu i započeti s liječenjem.
Simptomatsko liječenje lijekovima protiv demencije i antidepresivima (kad je nužno i antipsihoticima i anksioliticima) popravlja kvalitetu života oboljelog kao i članova obitelji ili skrbnika/njegovatelja.

Prevencija
Svakodnevnom brigom za zdravlje i prakticiranjem zdravih navika moguće je smanjiti rizik pojave nekih vrsta demencije:

  • Mentalnom aktivnošću (čitanjem, učenjem, rješavanjem križaljki, zagonetki i sl.),
  • Duhovnom aktivnošću (prakticiranjem duhovnosti),
  • Socijalnom uključenošću (druženjem, sudjelovanjem u društvenim aktivnostima),
  • Održavanjem normalne tjelesne težine,
  • Održavanjem normalnih vrijednosti krvnog tlaka,
  • Fizičkom aktivnošću/kretanjem/vježbanjem,
  • Nepušenjem,
  • Umjerenom konzumacijom alkohola;

Photo courtesy of Pixabay

 

 

ostavite svoj komentar