Depresija

Depresija je bolest koju karakteriziraju poremećaji raspoloženja poput dugotrajne tuge, duševne boli i nesposobnosti uživanja u stvarima ili aktivnostima koje je osoba u prošlosti prakticirala i voljela.

Silhouette, Thumb, Down, Looser, Icon

Depresija utječe na sve aspekte života, od obavljanja najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, do odnosa s obitelji i prijateljima, obavljanja posla i dr.

Važno je razlikovati depresiju i depresivno raspoloženje. Depresija podrazumijeva trajne i kontinuirane osjećaje bezvrijednosti, bespomoćnosti (uz osjećaj krivnje), potištenosti, nemogućnosti uživanja aktivnostima i stvarima u kojima je osoba nekad uživala, nemogućnosti uživanja u svakodnevnim stvarima/aktivnostima/osobama, teškoće u obavljanju uobičajenih obaveza, manjak energije, samosažalijevanje, povećanu tjeskobu, nesanicu ili pak pretjeranu potrebu za snom, promjene u teku, glavobolju, smanjenu pažnju i dr. Uz ove tegobe, mogu se pojaviti i tjelesni simptomi u vidu nespecifičnih bolova, a moguće su i suicidalne misli.

Autumn, Leaf, Background, Decomposition

Kod depresivnog raspoloženja simptomi su slični, ali blaži, javljaju se povremeno. Mogu biti vezani uz neki vanjski podražaj ili događaj (okolnosti).

Rizični čimbenici za nastanak i razvoj depresije su: stres, traumatični životni događaji, fizička bolest, ovisnost, siromaštvo, usamljenost, nezaposlenost, nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost i sl. Kod nekih osoba postoji i genetska, urođena predispozicija za razvoj depresije.

Stigma i diskriminacija koje prate mentalne bolesti, uključujući depresiju, jedan su od razloga kasnijeg prepoznavanja problema i odgađanja traženje pomoći, zbog čega liječenje traje dulje, a nerijetko dolazi i do težih posljedica (oduzimanja života/samoubojstva).

Kod oboljelih od depresije postoji povećani rizik razvoja drugih nezaraznih bolesti (dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti štitnjače, karcinoma i niza drugih). S druge strane, obolijevanje od bolesti poput karcinoma, dijabetesa, kardiovaskularnih ili drugih bolesti povećava rizik od depresije. Depresija se javlja i kod određenog broja žena, nakon poroda (postporođajna depresija).

O depresiji postoji niz uvjerenja koja su posljedica neznanja i nepoznavanja prirode mentalnih poremećaja i bolesti. Npr. uvriježeni su stavovi da je depresija znak nečije slabosti, da se može prevladati snagom volje pojedinca, bez stručne pomoći, da to nisu „stvarne tegobe“ i sl. Stoga nije iznenađujuće da osoba koji pati od depresije, poriče svoj problem,  da to čini i njezina okolina, ne prepoznajući ovaj ozbiljan emocionalni poremećaj.

Desperate, Sad, Depressed, Hopeless

Depresija pogađa ljude svih dobnih skupina i svih društvenih slojeva. Riječ je o globalnom zdravstvenom problemu, posebno u ženskoj populaciji. Mentalni poremećaji, uključujući  i depresiju, već su godinama u porastu u cijelom svijetu i stoga se sve više govori o prevenciji koja uključuje osvještavanje rizičnih čimbenika te destigmatizaciju i senzibilizaciju javnosti.  

Mentalni poremećaji drugi su najčešći uzrok hospitalizacije u našoj zemlji, za populaciju dobi između 20 i 59 godina (12,4 %). Vodeći su poremećaji uzrokovani alkoholom, potom shizofrenija, zatim depresivni poremećaji (13,5 %), mentalni poremećaji zbog oštećenja i disfunkcije mozga i tjelesne bolesti te reakcije na teški stres, uključujući posttraumatski stresni poremećaj.

Prema provedenim istraživanjima nešto više od 10 % stanovnika naše zemlje ima blage do umjerene depresivne simptome, dok 1 % stanovnika ima umjereno teške do teške depresivne simptome. A situacije ne ide na bolje… Već naprotiv…

Pill, Medicine, Capsule, Illness, Pain

U slučaju depresije najvažnije je pravovremeno (što prije!) potražiti stručnu pomoć. Uz pomoć terapijskih postupaka postojeći simptomi mogu otkloniti ili ublažiti. Kod lakših i srednje teških oblika depresija uspješni su različiti pravci psihoterapije dok su kod teških depresija neizostavni lijekovi. Liječenje depresije često je kombinirano.

Ivana Grabar

Ivana Grabar, osobni terapeut i psihoterapeut za partnerske i seksualne odnose kaže: „Čut’ ćete različite  preporuke koja je vrsta terapije učinkovitija. Moje je mišljenje da je od vrste terapijskog pristupa važnije odabrati terapeuta s kojim ćete osjetiti dobar kontakt. Povjerenje i snaga takvog odnosa pomagat će klijentu da prebrodi teške misli i osjećaje i doživi razumijevanje, podršku i empatiju. Zbog velike unutarnje patnje koju klijent osjeća preporučaju se lijekovi. Oni ublaže patnju, ali ne rješavaju problem. Uz medikamentoznu terapiju (koja nije uvijek nužna) dobro je imati i redovite psihoterapije kako bi klijent sagledao uzroke depresije te naučio koristiti alate kojima se može oduprijeti toj bolesti. Uz lijekove i psihoterapiju jedan od vrijednih alata je i volontiranje. Kad pomažemo drugima zapravo pomažemo sebi jer se osjećamo korisni, vrijedni, nekome potrebni, učinkoviti… Upravo ta pozitivna iskustva i osjećaji pomažu da prepoznamo te vrijednosti u sebi.“

Depresija sve češće pogađa mlađu populaciju, a aktualna epidemiološka situacija pogoduje razvoju niza psihičkih problema, uključujući depresiju i depresivna stanja odnosno raspoloženja.

Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar