Digitalizacija i medijalizacija povećavaju usamljenost i otuđenost

Živimo u vrijeme posvemašnje urbanizacije, digitalizacije i medijalizacije društva i naših života. Navedeni trendovi odražavaju se na gotovo svaki aspekt našeg života., a najviše je njima pogođena mlađa populacija.

Smartphone, Cellphone, Apple I Phone

Neupitno je da su ti trendovi u naše živote donijeli mnoge pogodnosti, ali i niz negativnosti na koje se sve češće ukazuje jer polako izlaze na površinu.

Nezadovoljstvo, depresija i usamljenost su sve češće, posebno među mlađom populacijom, brojnim društvenim mrežama i aktivnostima usprkos. Biti stalno online, povezan sa svima, na svakom mjestu, u svako doba – zvuči vrlo povezujuće, uključujuće. No, dokazano nije tako, već obratno.

Prvenstveni cilj i funkcija društvenih mreža je reklama, ne povezivanje ljudi!

2017. godine u časopisu American Journal of preventive Medicine objavljena je studija provedena na uzorku od gotovo 2000 mladih osoba. Studija je pokazala jasnu i nedvojbenu vezu između doživljaja usamljenosti i korištenja društvenih mreža. Potvrdile su to i kasnije studije i niz istraživanja provedenih na tu temu.

Iphone 7, Isolated, Touch, Application

Društvene mreže su tehnologija prikladna za (osim reklamu i biznis), samopromociju odnosno promicanje sebe. Mlade se osobe sve više  vrednuju prema broju likeova ili sljedbenika, isto tako vrednuju i one oko sebe. „Ja“ je u prvom planu. Društvene mreže pršte porukama/fotografijama koje poručuju „gledaj me“„vidi me“ , uz visoku, često vrlo pretjeranu dozu samoprocjenjivanja.

Korištenje društvenih medija rezultira manjim brojem stvarnih kontakata što za posljedicu ima, između ostaloga, i smanjeni osjećaj empatije (suosjećanja). Taj osjećaj stječe se i razvija upravo međusobnim izravnim, stvarnim dijalogom i zajedničkim vremenom, zajedničkim iskustvima. Kako razviti suosjećanja kad u odnosu nema iskazanih osjećaja, nema izravnog osjećaja koji možeš osjetiti, vidjeti u oku, osmijehu, uzdahu… Ništa ne može zamijeniti neposredni, „živi“ kontakt.

Blogging, Computer, Female, Girl

Empatija se, baš kao i materinji se jezik ne da naučiti on-line putem. Učimo ga još prije dolaska na svijet, slušajući glasove svoje majke, oca i drugih, kroz stjenke maternice. Zbog toga na svijet dolazimo s posebnom naklonošću prema materinjem jeziku. Slični su mehanizmi učenja empatije.

Do sad je provedeno puno istraživanja, objavljeno mnoštvo studija na ovu temu i nedvojbeno je dokazano da manje vremena provedenog na društvenim mrežama rezultira većim osjećajem zadovoljstva, boljim raspoloženjem, boljim odnosima.

Dovoljno razloga za razmisliti o tome da se češće nađete s prijateljima?

Antonija Pleša
Krugovi, Centar za edukaciju, savjetovanje i humanitarno djelovanje

Tekst preuzet s portala Vrata zdravlja

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar