Dobar stres – loš stres

woman-4401259_640

Stres možemo definirati kao nespecifičan odgovor organizma na zahtjeve iz okoline. U svakodnevnoj percepciji stres nosi negativan predznak jer se baš kao takav najčešće spominje i povezuje s današnjim načinom života, problemima, strkom, teškoćama sa zdravljem, bolestima poput srčanih oboljenja i raka.

Je li stres uvijek loš? Ne, pitanje je doze, individualne prilagodbe i još koječega…
Uglavnom, određena doza stresa zdrava je i neophodna kako bi nas održavala aktivnima, okretnima i zainteresiranima. Većini umjerene količine stresa pomažu da neki posao ili zadatak obave efikasnije, da razviju kreativnost, poboljšaju pamćenje ili unaprijede neke vještine.

Sve što za nas predstavlja opasnost, nesigurnost ili promjenu – predstavlja stres, a stresirati nas mogu i pozitivne promjene, ne samo one koje percipiramo kao loše. Kad mozak to registrira počinje proizvoditi kemikalije (hormone) poput kortizola, adrenalina (epinefrina) i noradrenalina. Srce počne lupati brže, povećava se tlak, čula se izoštravaju, mišići postaju napeti, raste glukoza u krvi…

Odgovor na stres je individualan. Neki ljudi zbog njega oslabe, drugi ojačaju. Znanstvenici još istražuju gdje je neurobiološka granica između pozitivnog i negativnog stresa.

Kao jedan od dobrih načina za borbu protiv stresa preporuča se dobro planiranje. Promišljanje i priprema olakšavaju suočavanje sa situacijom i postupanje. Pri tome je jako važno odrediti prioritete (jer niti najbolje planiranje ne pomaže ako si natovarimo previše obaveza) i ne manje važno, ostaviti dovoljno vremena za odmor, za opuštanje, za sebe, za aktivnosti koje nam povećavaju razinu zadovoljstva životom.

Svatko za sebe najbolje zna kad je preopterećen (kad dobar stres prelazi u loš stres) i koliko to dugo može trpjeti. Osluškujte svoje tijelo i reagirajte na vrijeme.

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar