Florence Nightingale

florence

Žena sa svjetiljkom…

Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u obitelji bogatih i liberalnih engleskih veleposjednika. U dobi od 17 godina odbila je učiniti ono što su činile sve druge djevojke njene dobi – udati se. Najavila je obitelji da želi postati medicinska sestra. “Kao da sam rekla da želim postati sluškinja u kuhinji”, zapisala je u svom dnevniku. Obitelj je to zaprepastilo, no Florence je bila tvrdoglava. Iako se prvotno planirala udati za pisca i političara Richarda Moncktona Milnesa, odlučno ga je odbila zbog višeg cilja.
Putovala je Europom, posjećivala bolnice i učila. Njezina je predanost sestrinskom pozivu do izražaja došla tijekom Krimskog rata (1953.-1956.), kada je neumorno radila na organizaciji sanitetske službe u britanskoj vojsci.
Silno mnoštvo ranjenih vojnika, iznimno teški higijenski uvjeti, nedostatak lijekova, hrane, osoblja… Patnja ranjenih i bolesti (tifus, kolera, dizenterija) koje su ubijale više ljudi od rana iz bitaka…
Florence se nije obeshrabrila već zasukala rukave i u nezamislivo teškim ratnim uvjetima, besprimjernom ustrajnošću, organizirala bolničku službu i podigla razinu liječenja.
Danju i noću obilazila je ranjene i bolesne, spašavajući tako nebrojene živote. Smrtnost je u poljskim bolnicama pala zahvaljujući poboljšanim higijenskim uvjetima, uklonjenim izvorima sepse, crijevnih zaraza i ostalih bolesti koje nisu bile uzokovane isključivo ranjavanjem.
Zajedno s ostalim sestrama (volonterkama) Florence je, sa svjetiljkom u ruci i u srcu, spašavala živote.

Umjesto ranjenih vojnika, pisala je pisma njihovim obiteljima, slala njihove plaće i u bolnice uvela sobe za čitanje. Vojnici su je voljeli jer ih je obilazila i danju i noću. “Zovu me dama sa svjetiljkom. Zašto me ne zovu dama s noćnom posudom? To bi bilo točnije”, komentirala je.

Florence je činila što je mogla kako bi popravila higijenske uvjete – neumorno je prala ranjenike i bolesnike, čistila bolnicu, razmještala krevete i nastojala poboljšati životne uvjete. Nažalost, nije imala dovoljno znanja o bacilima i nije shvaćala da nepostojanje adekvatne kanalizacije i toaletnog prostora kao i prljavština iz izvora vode ubijaju bolesne.

Proglašena je nacionalnom junakinjom, a od nagrade koju je dobila za svoj angažman, osnovala je prvu školu za izobrazbu medicinskih sestara u Engleskoj. Posvetila je život njezi i pomaganju, obrazovanju sestara i usavršavanju sestrinskog poziva i stoga zasluženo nosi epitet majke medicinskog sestrinskog poziva. Njen rođendan i danas se obilježava kao Međunarodni dan sestrinstva. Svojim je primjerom potakla osnivanje Crvenog križa, 1863. godine u Ženevi.

Kraljica Viktorija odlikovala ju je ordenom Crvenoga križa i prva je žena koja je dobila Orden časti (1900. godine, tri godine prije smrti).
Po završetk rata i po povratku u domovinu, Florence je provela istraživanje o uzrocima smrti 16.500 ranjenika i shvatila da su higijenski uvjeti (prljavi i neadekvatni zahodi i zagađeni izvori vode) prouzrkovali najviše smrti. Slomljena, s teškim osjećajem krivnje zatražila je od vlade da se rezultati istrage objave i da se provede reforma sustava javnog zdravstva. Njen je zahtjev odbijen, a ona se povukla u samoću. Slomljena, puna krivnje i žaljenja…

Ostaje neosporna činjenica da je Florence Nightingale zadužila čovječanstvo. Bila je predana svom pozivu, spašavala živote, nosila nadu. Promijenila je način organizacije rada u bolnicama i njege bolesnika. Njezina je greška rezultat (ne)znanja koje je prevladavalo u to vrijeme po pitanjima higijene.

Florence je pomakla granice…

ostavite svoj komentar