Grašak

grašak

Grašak ( lat. Pisum sativum) spada u porodicu mahunarki. Grašak je jednogodišnja penjačica karakterističnih listova ovijenih oko stabljike i mahuna u kojima se nalaze sočni zeleni plodovi graška. Cvijet je bijele do narančaste boje. Kultiviralo ga se još prije 5700 godina. Zbog velike količine proteina i ugljikohidrata, kroz povijest ga se tretiralo kao važniju namirnicu. Sadrži puno više kalorija, ugljikohidrata, proteina i vlakana od bilo kojeg drugog svježeg povrća. Najčešće ga se konzumiralo svježeg ili u juhama. Grci su pisali pjesme o grašku i pripremali pudinge sa zdrobljenim graškom i glavicom luka s travama. To je jedan od najstarijih načina pripremanja graška.
Bogat je bjelančevinama, mineralima i vitaminima. Ukusan je u juhama, varivima i maneštrama. Danas se uzgaja u cijelom svijetu, a najviše u Indiji i Kini. Pogodan je za zamrzavanja, pa ga se može koristiti tijekom cijele godine. Što se tiče energije koju daje, to je 60 kcal u kuhanom obliku ili 80 kcal u sirovom obliku na 100 g. Mladi grašak ima vrlo slatke ugljikohidrate (saharozu, fruktozu i glukozu), koji se, kada grašak kompletno dozrije, pretvore skoro 80% u škrob. Grašak ima 3 do 5 puta više proteina od ostalog svježeg povrća: 5% u kuhanom obliku, 6,5% u sirovom obliku i vrlo je bogat vlaknima (6%).

Obiluje proteinima i ugljikohidratima, ali je siromašan mastima. Grašak je dobar izvor vitamina A, C i B9. Svjež ili zaleđen, sadrži tiamin (vitamin B1) i željezo. Također, bogat je vlaknima topljivima u vodi, koji su važni za zdravlje crijeva, a vežući se sa kolesterolom olakšavaju njegovo lučenje. Grašak je vrlo dobar izvor vitamina B1, te vitamina B2, B6 i niacina, hranjivih tvari nužnih za metabolizam ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Dobar je izvor i željeza, minerala nužnog za normalno stvaranje i funkciju krvnih stanica, čiji manjak izaziva anemiju, umor, smanjenu imunološku funkciju i poteškoće pri učenju.

Uz sva gore navedena blagotvorna djelovanja grašak još obiluje mnogim drugim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima koje obuhvaćaju vitamin C, mangan i bakar, što vežu slobodne radikale. Zatim, sadrži fosfor što povećava energiju, bjelančevine koje izgrađuju mišiće, cink što podržava imunitet, te triptofan koji regulira san. Vlakna u grašku osiguravaju stalni priljev energije usporavajući porast glukoze u krvi. Grašak je i povrće najbogatije tiaminom (vitaminom B1). Taj vitamin je važan za proizvodnju naše energije, za dobar rad živaca i za metabolizam (izmjena tvari u tijelu) ugljikohidrata.

Sok od graška smatra se blagotvornim sredstvom za ljude koji boluju od celijakije (nepodnošljivost organizma na gluten – bjelančevinu koje ima u žitaricama: pšenici, ražu, ječmu). Te osobe teško apsorbiraju masnoće, pa a sok od graška, popravljajući tanku crijevnu opnu oštećenu glutenom, pomaže crijevima da ponovno dobro apsorbiraju hranu. Vitamin K sadržan u grašku uravnotežuje zgrušavanje krvi u organizmu, dok kalij i magnezij pomažu pri regulaciji krvnog tlaka, a prehrambena vlakna pri održavanju razine kolesterola.

Grašak može biti važan čimbenik u prehrani koji ima za cilj poboljšati zdravlje očiju. Naime, dobar je izvor vitamina A zbog koncentracije beta-karotena. Obiluje karotenoidima luteinom i zeaksantinom koji su ljekoviti za stanice oka jer ih štite od oksidacijskih oštećenja. Istraživanja su pokazala da osobe koje koriste namirnice bogate luteinom i zeaksantinom imaju niži rizik od nastanka katarakte i makularne degeneracije.

Grašak sadržava hranjive tvari korisne za zdravlje kostiju. Vrlo je dobar izvor vitamina K1 koji aktivira osteokalcin, najvažniju nekolagenu bjelančevinu u kostima. Služi i kao dobar izvor folne kiseline te vitamina B6 što smanjuje razinu homocisteina, nusproizvoda metabolizma, koji može priječiti unakrsno povezivanje kolagena, posljedica čega mogu biti loša koštana matrica i osteoporoza.

Isprobajte finu krem juhu od graška...recept...

ostavite svoj komentar