Je li eko-kruh doista tako zdrav?

Šnite kruha na tanjuru

U brašnu koje je integralno postoji i puno štetnih tvari.

Pored pesticida i teških metala koji se nakupljaju u ljuski zrna, postoje i prirodni otrov koji se nalazi u klici. Zove se lektin i može štetno djelovati na neke unutarnje organe.Također, u integralnom brašnu postoje tvari koje sprečavaju probavu škroba, tako da polovica škroba odlazi u crijeva gdje se pretvara u šećer a zatim i u alkohole. Osim toga, dr. Duška Ćurić, prodekanica za znanost na zagrebačkom Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, koja godinama proučava procese u proizvodnji kruha i pekarskih proizvoda, upozorava da je ekološki kruh proizveden iz neprskanih žitarica, pa one sa sobom donose i mikotoksine koji mogu prouzrokovati razne bolesti.

Zdravstveno najispravniji kruh

Kruh kojeg u kontroliranim uvjetima proizvode veliki pekarski pogoni, poput prehrambeno industrijskih kombinata, sigurno je zdravstveno najispravniji kruh u koji se  dodaje četiri puta manje aditiva. Problem stvaraju proizvodi iz privatne proizvodnje, a najveći problem su pekarski proizvodi iz ekološke proizvodnje. Ekološki je kruh, prema mišljenju dr. D.Ćurić, najupitniji jer je proizveden iz neprskanih žitarica, koje sa sobom donose i – mikotoksine.

Zašto se u proizvodnji žitarica dodaju aditivi?

Građani o aditivima ne znaju dovoljno, ili znaju pogrešno. Aditivi u umjerenim i kontroliranim količinama su nužno potrebni jer sprečavaju mikroorganizme da na neprskanim žitaricama proizvode mikotoksine, koji mogu prouzrokovati razne bolesti.
Dakle, kad je kruh u pitanju, nije problem u aditivima, već u prehrambenim navikama. Aditivi nisu štetni ukoliko se koriste u dozvoljenim količinama, kao u slučaju konvencionalno proizvedenog kruha, no što se radi u manje kontroliranim proizvodnjama, ostaje upitno.

ostavite svoj komentar