Kad srce kaže ljeto – razum kaže oprez!

Produženi vikend u Novome 115

Ljeto je godišnje doba od kojega puno očekujemo – odmor, putovanje, opuštanje, druženje, kupanje, slobodno vrijeme, uživanje u suncu, prirodi…

Sunce znači život, toplinu, ugodu, zadovoljstvo, obnavljanje. Nažalost, iza svih ovih blagodati kriju se i razne opasnosti. O tome kako nam izlaganje suncu može naštetiti piše se relativno puno, no ta upozorenja ne shvaćamo dovoljno ozbiljno.

Izlaganje suncu

Sunce ima bezbroj korisnih učinaka na organizam: potiče cirkulaciju i metabolizam, osigurava stvaranje vitamina D, djeluje blago antidepresivno. Istovremeno djeluje i na brže starenje kože, izaziva alergijske reakcije kod sve većeg broja ljudi, povećava mogućnost nastajanja tumora kože (osobito melanoma), a može biti i jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka. Osobe sa povećanim brojem madeža na koži trebaju  se s posebnim oprezom izlagati suncu. Madeže je potrebno redovito kontrolirati, a svaku promjenu – veličine, oblika, jačine pigmentacije ili simptoma kao što je svrbež, krvarenje, žarenje, peckanje – ozbiljno (!!!) shvatiti i u najkraćem roku javiti se dermatologu. Koža pamti. To nikada ne zaboravite. Zato obavezno  koristite zaštitu.

Dehidracija

Starije osobe i djeca, trudnice i sportaši posebno su skloni dehidraciji tijekom ljetnih vrućina. Pojačano se znojimo, preko kože gubimo više tekućine nego inače. Tu tekućinu potrebno je nadoknaditi. Tijekom dana trebalo pi popiti oko dvije litre tekućine, a po potrebi i više . Od tekućina dvije trećine trebala bi biti obična voda, ostalo možete zamijeniti čajevima, voćnim sokovima, juhama. Obična voda najbolja je za gašenje žeđi.

Izbjegavajte gazirana slatka pića.

Njima nećete utažiti žeđ (osvježenje gaziranim pićima traje kratko i ‘zovu na još’). Alkohol pojačava izlučivanje vode iz organizma i može samo pojačati dehidraciju. Kava, čaj i napici koji sadrže kofein imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju. Zato, s kavom i čajevima umjereno. U manjim količinama kava djeluje stimulativno i razbuđujuće, ali ispijanje većih količina djeluje upravo suprotno – prazni naše energetske rezerve, povećava umor i dehidrira. Čajevi, osobito biljni i voćni, savjetuju se za nadfoknadu tekućine, ali ne u količinama većim od dvije šalice. Svježe pripremljeni voćni sokovi pravo su osvježenje , a mogu zamijeniti jedan voćni obrok. Tijekom vrućih ljertnih dana na jelovniku su dobrodošle lagane juhe i raznovrsne salate od povrća.

Ubodi insekata

Boravak na otvorenom (posebno uz rijeke, jezera, u planionama, šumama) rezultira češćim ubodima insekata (komarci, pčele, ose, krpelji, pauci). Pomoć iz prirode stiže u vidu eteričnog ulja lavande ili čajavca. Na izložene dijelove tijela, posebice pregibe, treba nanijeti ova etrična ulja. Na mjesto uboda djeluju antiseptički, dezinfekcijski i zacjeljujuće, a mogu se nanositi direktno na kožu (kap, dvije).
Jače izražene simptome od uboda insekta možemo ublažiti antihistaminicima u obliku masti – ublažuje svrab i oteklinu. Kod jake opće reakcije potrebno je obratiti se liječniku. Posebno teške reakcije može izazvati ubod pčele ili ose u predjelu usne šupljine, vrata ili grla. Edem se razvija brzo i postoji opasnost od gušenja.

Krpelji su poznati prenosnici virusnog krpeljnog meningoencefalitisa.

Nakon boravka u prirodi obavezno se detaljno pregledati. Ukoliko pronađete krpelja najbolje je omamiti ga alkoholom i nakon tri do pet minuta skinuti pincetom (laganim pokretima u različitim smjerovima i što bliže glavi). Ako u koži ostane rilce, ono više ne može utjecati na nastanak zaraze, ali i njega treba odstraniti. Usprkos uvriježenom mišljenju, ne savjetuje se na krpelja stavljati ulje kako se ne bi potaknulo njegovo grčenje i veći prodor zaraznog materijala u ubodnu ranu.

Trovanje hranom

Visoke ljetne temperature pogoduju razvoju mirkoorganizama u prehrambenim proizvodima. Kvarenju su naročito podložne namirnice protinskog podrijetla – ribe, meso, jaja. Najčešće ljtno trovanje je trovanje bakterijom salmonelom. Najopasnije namirnice su one termički neobrađene – slastice, kreme, sladoled. Mliječni proizvodi također su vrlo osjetljivi na ljetne vrućine. Obratite posebnu pozornost na rok trajanja, izgled i okus mlječnih namirnica i na to kako su uskladištene (hladnjaci ili police). Najbolja prevencijaod zaraze salmonelom je termička obrada. Zaraza salmonelom moguća je i preko vode. Kloriranje je dobra prevencija.

Školjke su vrlo osjetljiva hrana i čest izvor zaraze nekim enterovirusima.

Naročito ako ih konzumiramo sirove ili termički nedovoljno obrađene. Gljive su također na popisu namirnica koje često izazivaju trovanja. Ukus, okus, nizak sadržaj masnoća i bogatstvo bjelančevinama i ugljikohidratima čine ih primamljivim jelom tijekom ljeta. Da bi izbjegli moguće komplikacije berite i konzumirajte samo dobro poznate i provjereno jestive gljive, potrošite ih u relativno kratkom vremenu i izbjegavajte prigrijavanje. Sa gljivama nemojte eksperimentirati.

Ljetne bolesti

Sunce, more i mosrki zrak imaju uglavnom pozitivna učinak na cjelokupno zdravlje. No, vlažna sredina i sintetički kupaći kostimi odlična su podloga za razvoj mikroorganizama, sosbito gljivica i bakterija. Češće su upale jajnika i jajovoda, te genitalna kandidoza. Tome doprinosi previše klora u bazenima, toplina, vlažnost, stres, promjena pH sluznice, pretjerana konzumacija alkohola i slatkih gaziranih pića.
Upale uzrokvane Candidom mogu se javiti i nakon uzimanja nekih lijekova, kod slabokrvnosti, šećerne bolesti ili može biti povezana sa padom imuniteta.

Ljeti smo češći posjetitelji javnih WC-a.

Naoružajte se vlažnim maramicama i češće i temeljitije perite ruke i tuširajte se. More, sunce, izloženost tijela, homoni i opuštanje… Oprez! Budite maksimalno odgovorni i koristite zaštitu. Spolno prenosive bolesti (naročito infekcija HPV virusom) nisu stvar prosšlosti. Nemojte se zbog lijenosti i neznanja dovesti u situaciju da cijeli život patite zbog pogrešnih odluka. Uživajte u ljetu, ali s oprezom. Jedno ne isključuje drugo.

ostavite svoj komentar