Kako pomoći djetetu da razvije samopoštovanje

Djeca s niskim samopoštovanjem uglavnom se doživljavaju kao ona koja nisu sklona poduzeti rizik ili izaći iz svoje zone komfora te često govore i misle o sebi negativno, dok djeca s vrlo visokim samopoštovanjem mogu biti doživljena kao drska, hvalisava i arogantna. Djeca bi trebala imati zdravo samopoštovanje, što predstavlja ravnotežu između prevelike suzdržanosti i prevelikog egoizma,  ravnotežu između previše negativnog razmišljanja o sebi ili pak previše pozitivnog1.

Roditeljska je uloga u izgradnji djetetovog samopoštovanja2 vrlo značajna. U nastavku slijede savjeti na koji način roditelji mogu pomoći svome djetetu da razvije zdravo samopoštovanje.

Formirajte očekivanja primjerena djetetu
Sjetite se vaših očekivanja za vaše dijete te potom razmislite: Zašto imam ovo očekivanje?; Odakle mi ovo očekivanje? Što je u njemu za mene? Temelji li se ono na mojim potrebama ili potrebama mog djeteta?  Je li realistično i odgovara li djetetovom temperamentu i razvojnoj razini?

Djeca će često procjenjivati što mogu i ne mogu učiniti prema standardima roditelja. Kako bi bila djelotvorna, očekivanja moraju biti realistična i prikladna djetetuOpćenita dugoročna očekivanja mogu dopustiti veću fleksibilnost i stvarati manji pritisak djetetu u odnosu na specifična kratkoročna očekivanja. Primjerice, očekivanje da će dijete poboljšati matematičke vještine bi bilo više motivirajuće nego očekivanje da će dijete dobiti izvrsnu ocjenu na određenom testu iz matematike3.

Uputite pozitivnu povratnu informaciju
Kako se dijete osjeća nakon izvršenja zadatka temelji se većinom na tome kako ono percipira povratnu informaciju od drugih. Ukoliko djeca primaju pretežno negativnu povratnu informaciju, djeca su sklona imati lošije mišljenje o sebi. Prilikom davanja povratne informacije, trebali bi prvo pohvaliti dijete za ono što je uspješno riješilo (posebno za uloženi trud), zatim mu ukazati na ono što je pogrešno riješilo/napravilo i uputiti na moguću bolju metodu rješavanja te ga na kraju ohrabriti i motivirati. Roditelji mogu pomoći izgradnji djetetovog samopoštovanja samim davanjem pozitivne povratne informacije2.

Prepoznajte djetetove jake strane
Roditelji mogu jačati djetetovo samopoštovanje prepoznavanjem djetetovih snaga3. Da bismo uvidjeli djetetove jake strane, možemo zajedno s djetetom navesti njegove pozitivne kvalitete, primjere prošlih djetetovih ponašanja koja demonstriraju navedene pozitivne kvalitete te specifične stvari koje dijete čini svaki dan i pozitivne kvalitete koje ističu ova ponašanja. Primjerice, pozitivna kvaliteta: pažljiv; primjer iz prošlosti koji ilustrira kvalitetu: Poklonio cvijet prijatelju kada je bio bolestan4.

Aktivno slušajte
Jedna od najvažnijih vještina komunikacije za povećanje djetetovog samopoštovanja je aktivno slušanje. Roditelji trebaju pažljivo slušati djetetova iskustva i mišljenja jer time pokazuju djetetu da su njegovi ili njeni interesi i problemi važni3.  Roditelji mogu priznati djetetov osjećaj tako što će reći: „Vidim da si tužan/na. Volio/la bih čuti što se dogodilo.“ Roditelji trebaju pažljivo slušati dijete dok govori bez prekidanja i ne bi smjeli govoriti kako bi se ono trebalo osjećati. Primjerice, trebaju izbjegavati govoriti: „O, suludo je osjećati se tužno jer te prijatelj nije pozvao na proslavu rođendana. Nije to velika stvar!“ Pažljivo slušanje pomaže djeci da nauče vjerovati sebi i svojim osjećajima1.

Asertivno komunicirajte
Kada roditelji komuniciraju sa svojom djecom, trebaju biti neosuđujući. Dijete može integrirati ponavljane osuđujuće izraze  u cjelokupno mišljenje o njima. Stoga bi roditelji trebali izbjegavati koristiti riječi kao „etikete“ poput neuredan, razmažen, loš, smotan i sl. kako bi opisali dijete, već bi trebali opisivati ono što vide i osjećaju. „Ti“ koji je praćen imenicom ili pridjevom koji opisuje dijete šalje izjavu osude. „Ja“ koji je praćen onim što roditelj osjeća i identifikacijom specifičnih djetetovih ponašanja šalje izjavu reakcije. Ja porukama se odvaja djetetova izvedba od njegove osobne vrijednosti, dok se Ti porukama djecu opisuje u terminima mišljenja roditelja što navodi djecu da vjeruju da je njihova osobna vrijednost temeljena na tuđim mišljenjima o njihovoj izvedbi3. Primjerice, Ti poruka: „Ti si lijen!“; Ja poruka: „Osjećam se tužno kada (ti) ne napišeš zadaću zato što tada gubiš priliku za bolje razumijevanje i savladavanje gradivo te učenje nečeg novog i korisnog. Stoga želim da se ubuduće potrudiš napisati zadaću.“5

Pokažite ljubav i prihvaćanje
Samopoštovanje roditelji mogu snažiti pokazivanjem ljubavi i prihvaćanja. Djeca moraju znati da čak i kad naprave pogreške i dožive neuspjeh, cijenjena su od strane drugih i voljena. Roditelji trebaju naučiti pridavati manju važnost djetetovim manama, a pridavati veću važnost djetetovim vrlinama. Važno je da je dijete sposobno reći „Ja možda nisam savršen/na, ali na mnoge načine ja sam izvrstan/na!2. Ukoliko djeca shvate da imaju roditeljsku podršku, vjerojatnije je da će vjerovati u sebe3.

Za kraj slijedi citat: „Način na koji razgovaramo s našom djecom postaje njihov unutarnji glas.” – Peggy O’Mara

Tanja Stokanović

Literatura:

Young, E. L. i Hoffmann, L. L. (2004). Self-esteem in children: Strategies for parents and educators. U A. S. Canter, L. Z. Paige, M. D. Roth, I. Romero i S. A. Carroll (Ur.), Helping children at home and school II: Handouts for families and educators (str. 87-89). Bethesda: National Association of School Psychologists.

2 Reasoner, R. W. (1983). Enhancement of self-esteem in children and adolescents. Family & Community Health, 6(2), 51–64.

3 Sieving, R. E. i Zirbel-Donisch, S. T. (1990). Development and enhancement of self-esteem in children. Journal of Pediatric Health Care, 4(6), 290–296.

4 Lim, L., Saulsman, L. i Nathan, P. (2005). Accepting yourself. U L. Lim, L. Saulsman i P. Nathan (Ur.), Improving Self-Esteem (str. 2-15). Perth, Western Australia: Centre for Clinical Interventions.

5 Dejanović Šagadin, T. (2021). JA poruke i asertivne poruke – kako poboljšati komunikaciju u obitelji. Preuzeto 11. siječnja, 2021, sa http://www.tesa.hr/izazovi-roditeljstva/ja-poruke-i-asertivne-poruke-poboljsati-komunikaciju-u-obitelji/

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar