Kako umanjiti posljedice rastave braka za djecu?

leather-jacket-690316_640

Jesu li mogući pozitivni ishodi razvoda? 

Zbog rastave roditelja i oni i djeca proživljavaju emocionalne i socijalne poteškoće. Kad su djeca u pitanju te se poteškoće mogu manifestirati kroz lošije rezultate u školi, češće periode neraspoloženosti, zabrinutosti, nesigurnosti, agresivnosti…

U svakom slučaju, roditelji bi trebali promatrati dijete i uvidjeti na koji način mogu biti najbolja podrška.

U tom je razdoblju teško (ali moguće) razgovarati o razvodu mirno i staloženo i stoga nije naodmet potražiti stručnu pomoć, kako za dijete tako i za sebe. Važno je imati priliku otvoriti se osobi od povjerenja i izreći svoje osjećaje vezane uz razvod. To je moguće i s prijateljem/prijateljicom kao i s bliskim članom obitelji no, najčešće su te osobe emocionalno uključene u mjeri većoj od one koja bi dopuštala objektivnost i podršku kakvu trebamo u tom razdoblju.

Budući da nakon razvoda dijete živi pretežito s jednim roditeljem, a drugog povremeno viđa, dijete osjeća njegovu odsutnost. Jedan roditelj ne može nadoknaditi drugog. Fizička odsutnost (najčešće oca) često je povezana i s emocionalnim udaljavanjem od djeteta što može rezultirati različitim deficitima u odgoju djeteta.

Osim toga, nakon razvoda primarni roditelj (onaj kojem je dijete povjereno na skrb), a to su najčešće majke, u ulozi samohranog roditelja ima drugačije izazove što nerijetko umanjuje njegove (njezine) roditeljske kapacitete. Npr. kad je roditelj primoran raditi više, kad nema podršku šire obitelji i prijatelja, kad je lošijeg socijalnog statusa i dr.

Najviše problema ipak ne proizlazi iz razvoda samog po sebi nego iz sukoba među roditeljima, prije, tijekom i nakon razvoda. Ti sukobi za dijete su vrlo stresni.

Uz međusobno sukobljavanje roditelja dijete je često primorano birati strane i priklanjati se jednoj. Roditelji često manipuliraju djecom, koriste se njima kao oruđem za povređivanje druge strane i zaboravljaju na to kako se dijete mora osjećati u tako nezavidnoj situaciji.

Za negativne posljedice razvoda odgovorni su roditelji, uglavnom oba, u većoj ili manjoj mjeri. Kako bi umanjili te posljedice važno je da nesuglasice rješavaju bez prisutnosti djece, da dijete ili djecu ne uvlače u sukobe, da iste (sukobe) izbjegavaju u najvećoj mogućoj mjeri i nastoje imati barem korektne odnose i koliko-toliko redovnu komunikaciju s drugim roditeljem svog djeteta i bivšim partnerom. To nije uvijek lako, ali je neophodno za dobrobit djeteta (i za dobrobit samih roditelja). U početku je to najteže (dok je sve još svježe), ali vremenom postaje lakše i roditelji uviđaju prednosti takvog postupanja.

Nakon razvoda važno je sačuvati uključenost oba roditelja u život djeteta. Treba nastojati organizirati zajedničke aktivnosti i druženja s djecom, međusobno komunicirati vezano uz razvoj djeteta i dijeliti eventualne probleme, uvijek imajući na umu dobrobit djeteta. Dijete će vam biti zahvalno na tome (čak i ako to ne pokaže, vjerujete da je tome tako). Ukoliko roditelji zadrže koliko-toliko pozitivan i suradnički odnos dijete će se bolje prilagoditi na nove životne okolnosti.

Negativne emocije koje se neminovno javljaju u procesu razvoda bi prihvatiti i naučiti nositi se s njima. Od pomoći može biti druženje s bliskim osobama, miran i podržavajući razgovor, kvalitetno provođenje slobodnog vremena, fizičke aktivnosti, boravak u prirodi i sl.

Uvođenje novog životnog ili romantičnog partnera u život djeteta trebalo bi uslijediti nakon što dijete prihvati novonastalu situaciju i novi život s roditeljima koji žive odvojeno. Dajući djetetu vrijeme za prilagodbu povećavamo šanse da dijete prihvati novu osobu i da razvije bolji odnos s njim/njom.

Razvod braka je neprilika koju, uz odlučnosti i ustrajnost, te stručnu pomoć i podršku, možemo preobraziti u priliku – za osobni rast i osnaživanje kako roditelja tako i djeteta te stvaranje odnosa na novim osnovama.

Mogući su brojni pozitivni ishodi razvoda koliko god se to nedostižnim ili nemogućim činilo…

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar