Kašalj

coughing[1]

Kašalj je fiziološki akt obrane dišnih putova.

Kašljem oslobađamo dišne putove od stranog tijela ili od sekreta koji se slijeva iz nosa ili se nagomilava u bronhima. Obzirom da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati, nego olakšavati. Kašalj nije bolest već simptom bolesti dišnog sustava. On je obrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditi dišne putove od stranih čestica i drugih produkata upale. Receptori za kašalj mogu biti podraženi različitim podražajima – mehaničkim, toplinskim, kemijskim, bakterijskim, virusnim.
Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji – strana tijela, čestice prašine, plinovi, nagle promjene u temperaturi, a najčešće se javlja kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa.

Razlikujemo produktivni (vlažni, “zreli”) od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja.

U djece s akutnim upalama dišnih putova kašalj je redovit simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti. Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća, ili bijel, gust, žilav kod asmatskog napada. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih putova. Ovo se najčešće događa kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili “trećeg krajnika”.

Suh, ne naročito jak kašalj često se javlja u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. U predškolske i školske djece ovakav kašalj najčešće se javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale “trećeg krajnika”. Dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro, međutim može biti i znak astme.

Napadi suhog, grčevitog kašlja koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece. Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima, te kod cistične fibroze. Glasan, promukao kašalj “poput laveža psa” javlja se najčešće kod laringitisa. Produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.

Rijetko kašalj može biti dvoglasan (bitonalan).

Ovakav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha, koje može nastati zbog pritiska povećanog limfnog čvora ili stranog tijela. Kašalj može biti suzdržan, a viđa se u djece koja oteženo dišu zbog astmatskog napada, upalnog procesa pluća i porebrice ili bola. Obzirom na trajanje kašalj može biti: akutni kronični i tvrdokorni dugotrajni i ponavljajući. kašalj se može javljati danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski. Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv.

Astma se može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj.

Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova. Tada se uz kašalj javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenjeočiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje. Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, javljati se tijekom dana ili noći, ili samo u fizičkom naporu. Ponekad se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj. Dugotrajan kašalj javlja se i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, u cističnoj fibrozi i sindromu nepokretnih cilija.Dugotrajni kašalj je i hripavac, te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.

Uzroci kašlja

Infektivni uzroci
Radi se o upalama gornjih i donjih dišnih putova čiji je uzrok bakterija ili virus – od rinitisa do bronhitisa, astme, upale pluća.

Alergijski uzroci
Alergije na prašinu, grinje, pelud čest su uzrok kašlja.

Kemijski iritansi
Kašalj može biti posljedica izlaganju dimu cigareta ili nekom drugom dimu, parama, hlapivim bojama ili lakovima i sl.

Mehanički uzroci
Povećane tonzile (mandule), zastoj bronhalne sekrecije, strano tijelo u dišnim putovima.

Psihogeni uzrok
Osjećaj zapostavljenosti, osjećaj straha i neki slični osjećaji mogu također biti uzroci kašlja.

Kašalj je jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku, naročito kod djece.

Prije nego se odlučite posjetiti liječnika bilo bi dobro učiniti sljedeće:

Provjerite je li dijete izloženo dimu ili nekom drugom mogućem uzročniku kašlja.
Pokušajte procijeniti u koje se vrijeme kašalj javlja, kada je najintenzivniji, je li vezan uz godišnje doba, možete li povezati neke događaje sa pojavom kašlja (rastanak, strah od nečega i sl.).
Pokušajte sami procijeniti o kojoj vrsti kašlja se radi (od gore navedenih vrsta).
Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putovima,a to se može postići uzimanjem dovoljnih količina tekućine, što je osobito važno u dojenčadi i male djece s vručicom.
Intenzivno kapanje fiziološkom otopinom i pijenje dosta tekućine ponekad znaju biti dovoljni da kašalj prestane u relativno kratkom vremenu.

Svaki dugotrajni kašalj zahtjeva posjetu liječniku.

ostavite svoj komentar