Koliko mesa konzumirati?

Na ovo pitanje ne postoji jedinstven odgovor. Nutricionisti kažu da to ovisi o dobi osobe, zdravstvenom stanju, aktivnostima i načinu života i mnogim drugim čimbenicima. Meso ima određene nutritivne vrijednosti i prevladavajuće je mišljenje da ga ne treba potpuno izbaciti i z prehrane.

Zdrava i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati dvije porcije bjelančevina (proteina ) dnevno, odnosno bjelančevine bi trebale sačinjavati 12-15% naše prehrane. Budući je meso (kao i mnoge druge namirnice) bogato bjelančevinama i željezom treba ga jesti u skladu s tim spoznajama.

Pretjeranim unosom bjelančevina u organizam povećava se stvaranje aminokiselina u tijelu, što dodatno opterećuje bubrege. Na taj način dodatno se troši energija što donekle objašnjava i brzi gubitak kilograma kod dijeta koje se baziraju na povećanom unosu bjelančevina i smanjenom unosu ugljikohidrata.
Veći problem od konzumiranja veće ili manje količine mesa jest konzumiranje mesnih prerađevina. One su bogate zasićenim masnoćama, šećerima, solju i konzervansima. Konzumaciju ove vrste hrane (hrenovke, kobasice, suhomesnati proizvodi) treba svesti na minimum i tu nema dvojbi – svi stručnjaci slažu se s ovom tvrdnjom.

Zaključak jedne od najopsežnijih studija provedenih na ovu temu (od strane European Prospective Investigation) u koju je bilo uključeno pola milijuna osoba jest da postoji malo dokaza koji potvrđuju povezanost raka debelog crijeva i želuca sa konzumiranjem crvenog i prerađenog mesa, ali samo ukoliko se radi o malim ili umjerenim količinama.

Budući da konzumiramo sve više mesa, ozbiljno treba razmisliti o mogućim posljedicama. Rješenje ne mora ležati isključivo u vegetarijanstvu, umjerenošću i pametnim izborom namirnica životinjskog porijekla možemo puno pridonijeti vlastitom zdravlju. Meso bi trebalo kombinirati s drugim namirnicama, najviše s povrćem.

Photos courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar