Kopriva – kraljica livada, pašnjaka i šuma

stinging-nettle-474351_640

Hrana i lijek, za jačanje i čišćenje organizma…

Kopriva (lat. Urtica dioica) je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste na zapuštenim mjestima kao korov (u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi). Voli vlažno tlo. Doseže visinu do 150 cm, a listovi srcolikog oblika nalaze se na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Ima poprilično velik korijen. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti (mravlja kiselina). Cvate zelenim i neuglednim cvjetovima, od proljeća do jeseni.

Čim okopni zadnji snijeg stižu koprive i možemo u berbu.plant-164571_640
Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova. Poboljšava rad probavnog sustava. Od sveg bilja u biljnom svijetu najbogatija je željezom, a sadrži i kalcij, kalij, fosfor, vitamin C, karoten (provitamin A), organske kiseline i flavonoide. Koristi se kod anemije, reumatizma, bolesti probavnih organa, ateroskleroze, migrene, bubrežnih bolesti i drugih većih ili manjih poremećaja i bolesti.

Bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa jer postoji mogućnost probavnih smetnji i crvenila kože. Uvijek se treba kratko prokuhati kako bi se ukolinile mravlja i kremična kiselina (u većim količinama štetna za bubrege).
Kopriva se koristi i u prehrambenoj industriji, npr. u proizvodnji sira yarga, te začinjene varijante gouda sira.
Veliku primjenu ima u kozmetičkoj industriji, posebno u proizvodima protiv opadanja kose.

Kopriva je nepravedno zanemarena u kulinarstvu, jer može poslužiti za pripremu raznih jela, a izuzetno je bogata vrijednim sastojcima koji višestruko pozitivno djeluju na zdravlje organizma. Naši stari puno su više koristili i cijenili ovu izuzetnu biljku. Redovito se kuhalo varivo od koprive, juhe, štrudle, čajevi…

Prošećite šumom, naberite koprive i počastite svoju obitelj nekim starim, zaboravljenim jelom…

Tekst: A.Pleša

Photo courtesy of Pixabay

 

ostavite svoj komentar