Kravlje mlijeko

iStock_000003721058XSmall

Kravlje mlijeko proizvod je mliječnih žlijezda krave namijenjen prehrani mladog teleta.

Sadrži gotovo sve tvari potrebne za rast i razvoj mladog organizma. Prosječan sastav kravljeg mlijeka je 87% vode i 13% suhe materije, odnosno 3,55% bjelančevina (3% kazein, 0,5% albumin, 0,05% globulin, 4,2% laktoza,), 4,7% mast. Od minerala dobar je izvor kalcija – 113 mg (11% preporučenog dnevnog unosa) i fosfora – 91 mg (11,4% preporučenog
dnevnog unosa).
Od vitamina B kompleksa u mlijeku se nalaze riboflavin (B2) i vitamin B12, koji su važni kofaktori u proizvodnji energije u organizmu. Organski proizvedeno mlijeko je dobar izvor omega-3 masnih kiselina, važnih za održavanje mentalnog zdravlja i zdravlja krvožilnog sustava.

Njegova glavna bjelančevina je kazein, dok ostatak čine bjelančevine sirutke.

Laktoza u mlijeku se probavlja pomoću enzima laktoze. Kod ljudi, proizvodnja laktoze se smanjuje sa starošću (što ovisi i od etničkog podrijetla osobe), čak do točke kada laktoza postaje neprobavljiva, što dovodi do nepodnošljivosti laktoze, želučano-crijevnog stanja od kojeg pati veliki broj osoba.

Sastav i kvaliteta mlijeka varira ovisno o prehrani životinje, pasmini krave, uzrastu, godišnjem dobu, zdravlju životinje, načinu mužnje, postupku s mlijeko nakon mužnje. Kvalitetno mlijeko je žućkaste boje, neprozirno, čisto, ugodnog mirisa, blagog i slatkastog okusa, dok je mlijeko loše kvalitete plavkasto, vodenasto, kiselkastog okusa, neugodnog mirisa po staji ili hrani životinje.

Kravlje mlijeko dostupno je u više varijanti:

• punomasno (3-4% masti)
• poluobrano (s otprilike 1.5-1.8% masti)
• obrano (oko 0.1% masti)

Najprodavanija varijanta mlijeka je poluobrano mlijeko, jer se u mnogim državama smatra da je punomasno manje zdravo, a obrano neukusno. Punomasno mlijeko se preporučuje za djecu (da pruži dovoljno masti za razvoj male djece koja su prerasla majčino mlijeko).
Od mlijeka se proizvode raznovrsni proizvodi kao što su sir, fermentirani mliječni napitci (jogurt, kefir), a sve češće dodaju se probiotici i drugi dodaci. Mlijeko i mliječni proizvodi daju nam, osim bjelančevina, i lako probavljivu mast, šećer, mineralne tvari, lipide, vitamine A i D, dakle veliku količinu hranjivih tvari. Kada se sirovo mlijeko ostavi na neko vrijeme, ono se ukiseli i koristi u prehrani kao kiselo mlijeko. To je rezultat fermentacije: bakterije mliječne kiseline pretvaraju mliječni šećer u mliječnu kiselinu. Ovaj proces fermentacije se iskorištava u proizvodnji raznih mliječnih proizvoda, kao što su sir i jogurt.

Fermentirani mliječni proizvodi lakše su probavljivi, olakšavaju probavu i povoljno djeluju kod crijevnih poremećaja i preporučuju se u prehrani ljudi s manjkom želučanog soka. Prilikom uzimanja antibiotika preporučuje se uzimati kefir koji je produkt alkoholnog vrenja mlijeka; obnavlja crijevnu floru i uništava produkte truljenja u crijevima. Mlijeko možemo konzumirati sirovo i tada je najzdravije, ali uz uvjet da potječe od zdravih životinja. Nakon dolaska u mljekaru, sirovo se mlijeko u posebnim uređajima pasterizira, tj. zagrijava na temperaturu od 85°C u trajanju od 20 sekundi, čime se uništavaju patogeni i uvjetno patogeni mikroorganizmi.
Najtrajniji oblik mlijeka je mlijeko u prahu, koje se pravi oduzimanjem skoro sve vode. Neki nutricionisti, aktivisti za prava životinja i ostali kritiziraju široku primjenu kravljeg mlijeka. Oni tvrde da mlijeko neželjene posljedice za zdravlje nadjačavaju korist od mlijeka. Neka znanstvene studije sugeriraju da postoje veze između mlijeka i nekih zdravstvenih problema.

Dobra su zamjena i mlijeka od riže, zobi i badema te mlijeko od soje.

Istraživanja su pokazala da često konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda može izazvati pojavu akni kod djece u pubertetu zbog povišene razine joda u mlijeku (hrana za krave često je obogaćena jodom da bi se smanjile infekcije kod životinja).

Alergija na kravlje mlijeko je alergija br. 1 kod djece, a pogađa oko 500.000 do 1,5 milijun djece svake godine. Kravlje mlijeko sadrži više od 20 alergenskih proteina koje imunološki sustav ne poznaje i usmjereni su tako da uzrokuju različite simptome. Otežano disanje, povraćanje, grčevi u želucu, proljev, osip (obično blizu ili oko usta), curenje iz nosa, suzne oči, kolici kod dojenčadi pa čak i anafilaktički šok mogu biti znakovi i smiptomi alergije na kravlje mlijeko.

Kupovina i čuvanje

Prilikom kupovine mlijeka uvijek se rukovodite datumom upotrebe na pakiranju i mirisom na vrhu ambalaže, kao i promjenom njena oblika. Mlijeko uvijek čuvajte u hladnjaku jer se na višim temperaturama može ukiseliti. Dobro zatvarajte kako ne bi upilo arome ostalih namirnica u hladnjaku. Izbjegavajte stavljanje mlijeka u vrata hladnjaka jer ga izlažete promjenama temperature prilikom svakog otvaranja i zatvaranja hladnjaka, a time i mogućem kvarenju.

ostavite svoj komentar