Krumpir

ID-10053485

Postoji preko 1500 sorti krumpira…

KRUMPIR (Solanum tuberosum) je biljka iz porodice Solanaceae porijeklom sa južnoameričkih Anda. Nakon otkrića ova biljka brzo je osvojila cijeli svijet. Dugo vremena bioje cijenjen kao rijetka i skupocjena ukrasna biljka, a tek krajem 17. i početkom 18. stoljeća postao je važna prehrambena kultura.

Sorte krumpira razlikuju se prema boji, obliku, sastavu gomolja i vremenu sazrijevanja. Krumpir je u našoj prehrani zastupljen čitave godine. Zahvaljujući njegovoj hranjivoj vrijednosti, čovjek bi se jedući krumpir mogao održati na životu kada ne bi imao drugih namirnica na raspolaganju. Krumpir sadrži visokovrijedne bjelančevine (2%), masti (0,1%), ugljikohidrate (19%), najviše škroba, vitamine C, B1 i B2. Vitamin C u krumpiru gubi se ukoliko krumpir kuhamo oguljen i narezan.

Kada se krumpir kuha u kori, sačuva se trećina vitamina C, a pečenjem u kori gubi se neznatna količina tog vrijednog vitamina. Tijekom zime, krupir je vrijedan izvor vitamina C. Osim toga, on sadrži i kalcij, fosfor, željezo, bakar, cink i molibden.

Najviše vitamina C i bjelančevina nalazi se odmah ispod kore, te je stoga potrebno krumpir tanko guliti, ako je iz nekog razloga nužno guliti koru.

Važno je znati da se krupir ne jede proklijao i zeleno obojen jer sadrži velike doze solanina koji je otrovan. Kod kupovine bitno je odabrati čvrste plodove, bez izdanaka i zelenih ili crnih točkica. Krupir treba pohraniti u tamani hladan prostor u papirnatu vreću ili košaru ili neku dobro ozračenu posudu. U narodnoj medicini krumpir se upotrebljava kao pomoćno ljekovito sredstvo kod reumatizma, upale mišića, glavobolje, visoke temperature, opekotina i ozeblina.

Batat ili slatki krupir, koji se sve češće nalazi i na policama naših trgovina i na našim tržnicama, zapravo uopće nije krupir. Batat pripada botaničkoj porodici slakova. Ovaj žuti, narančasti ili crveni gomolj veliki je izvor vitamina A, vitamina E i vitamina C. Zahvaljujući dijatečlnim vlaknima ima nizak glikemijski indeks, pa stabilizira razinu šećera kod dijabetičara. Batat ima vrlo malo masti, isto tako i kolesterola i sadrži vrlo malo natrija koji može biti uzrok povišenog tlaka.

Prijedlog iz praktičnog života:

  • kukuruzno brašno malo posolite i promješajte
  • možete dodati i neke druge začine po izboru
  • ogulite krompir, operite ga, raspolovite i mokrog uvaljajte ga u kukuruzno brašno
  • poslažite u protvan pecite 20 min na 250°C

Image courtesy of Ambro at FreeDigitalPhotos.net

ostavite svoj komentar