Manjak sna potiče čežnju za brzom hranom

b7508a55aa3c3d4d_134192256.preview

Manjak sna i pretilost u bliskom su odnosu…

Brojne studije ukazale su na niz negativnih zdravstvenih posljedica pomanjakanja sna. Jedna od posljedica očituje se i u donošenju odluke o tome što ćemo konzumirati odnosno jesti.
Na kalifornijskom sveučilištu Barkley provedena je studija kojom je potvrđena uska veza između sna i naših prehrambenih navika. Analizom dobivenih rezultata ustanovljeno je da osobe koje pate od manjka sna imaju veću potrebu za tzv. nezdravim namirnicama i brzom hranom u odnosu na osobe koje spavaju dovoljno.
Manjak sna aktivira odnosno pojačava aktivnosti mozga odgovorne za motivaciju i čežnju. Manjak sna također povećava aktivnost neurona u određenim područjima mozga povezanim s nama urođenim sustavom nagrađivanja.
Tako su manjak sna i pretilost dovedene u vrlo usku vezu. Naime, umor i manjak koncentracije (kao posljedica manjka sna) potiču nas da posegnemo pretežito za slatkim i masnim obrocima. Ovakav trend može značajno utjecati na zdravlje u cjelini – masna i slatka hrana utječu na krvni tlak, pojavu kardiovaskularnih bolesti, pojavu značajno smanjene inzulinske osjetljivosti, pretilost i dr.
Doručak ostaje najvažniji dnevni obrok. Doručkujemo li šaljemo mozgu umirujuću poruku – sit sam. Što se izbora namirnica za doručak tiče preporuka je – jesti namirnice bogate proteinima. Nakon proteinskog doručka sitost i osjećaj energije traju duže pa je i potreba za užinom i dodatnim obrocima manja.
Uz manjak sna najveći ‘prijatelji’ loših prehrambenih navika su gledanje televizije i unos odnosno konzumacija alkoholnih pića.

Dakle, naše životne navike mogu stimulirati tek i povećati potrebu za hranom (poglavito onom nezdravom) kao nagradom i obratno. Dodamo li lošim navikama i stalnu dostupnost i raznolikost hrane bogate mastima i šećerom ne začuđuje sve česšće prisutna ‘slabost’ prema hrani i pretilosti kao posljedice tog trenda (koji je već godinama u porastu).

Promjenom životnih navika ovaj trend možemo preokrenuti u svoju korist. Spavati dovoljno (ne previše), smanjiti broj sati pred televizijskim ekranima, rjeđe piti alkoholna pića (i u manjim količinama), živjeti aktivno, kretati se dovoljno, jesti raznovrsno i uravnoteženo – tijelu osigurati potrebne hranjive tvari i energetsku ravnotežu.

ostavite svoj komentar