Marelica

apricot[1]

Narančasta riznica…

Marelica (lat. Prunus armeniaca, tur. kayısı), poznata i kao kajsija, je kontinentalna koštuničava voćka. Raste kao grm ili nisko drvo, visoko 8—12 m, sa stablom promjera do 40 cm. Marelica je samooplodna, vrlo rijetko stranooplodna biljka. Najvažniji oprašivač je pčela. Plod je koštunica, žute do narančaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedna sjemenka se nalazi unutar tvrde koštice. Marelice najvjerojatnije potječu iz predjela Srednje Azije i sjeveroistočne Kine, iz oblasti u blizini ruske granice.

ID-100346571Uzgojene sorte marelica raširene su širom planeta. Najbolje uspijeva u područjima s blagom, mediteranskom klimom, tijekom čega se u takvim područjima intenzivno komercijalno uzgaja. Hranjiva vrijednost i sastav ploda mijenjaju se sušenjem ili termičkom obradom. U sastav ploda ulaze pojedini vitamini, kao i polifenoli. Najzastupljenija kiselina u njenim plodovima je limunska kiselina. Osim ploda, sjemenka marelice koristi se u prehrambenoj industriji, najčešće kao zamjena za sjemenku badema. Od ove sjemenke se spravlja talijanski liker amareto. Ulje iz sjemenki marelice se ponegdje upotrebljava kao jestivo ulje.

Sjajnog su okusa i mirisa, zdrave su i bogate vitaminima.

Marelice su jedan od najbogatijih prirodnih izvora vitamina A, C, B kompleksa, kalija i beta karotena. Pomažu organizmu u obrani od bakterijskih infekcija, obnovi oštećena tkiva, u razvoju jačih zuba i kostiju i poboljšavaju vid. Vitamin A, koji je snažan antioksidans, utječe na bolji vid. S približavanjem toplih dana i pojavom prvih svoju kožu pripremili za jako ljetno sunce.

Kinezi koriste marelice kao lijek i kao voćku dugovječnosti, miris cvijeta marelice služi za pravljenje parfema. Nutrijenti iz marelice štite srce i oči a biljna vlakna štite od bolesti. Na zdravlje srca izuzetno povoljan efekat ima visok sadržaj beta-karotena i likopena koji štite LDL kolesterol od oksidacije. Zahvaljujući celulozi i pektinima služi kao blagi laksativ, a blago alkalnom reakcijom povoljno utječe na probavu ukoliko se jede prije svakog obroka.

Preporučuje se anemičnim osobama zbog njenog visokog sadržaja željeza, a povećava i količinu hemoglobina. Bogata je vitaminom B 17- amigdalin, koji pomaže u borbi protiv raka jer uništava ćelije raka i pomaže u prevenciji njegove pojave. Amigdalin napada ćelije raka tako što uništava enzim kancerogenih ćelija koji se razlikuje od istog enzima u normalnim ćelijama.

Vitamin B17 se koristi kao glavna terapija oboljelih od raka u klinikama širom svijeta pored ostalih netoksičnih lijekova i odgovarajućeg načina prehrane. Sjeme marelice je bogato proteinima i esencijalnim masnim kiselinama, koristi se u kozmetičkoj industriji u preparatima namijenjenim suhoj, starijoj i izboranoj koži. Preporuča se pojesti barem tri marelice dnevno da bi se zadovoljila potreba organizma za karotenom.

S obzirom da se sezona marelica proteže od početka lipnja do kraja kolovoza, izvan sezone jedite je zaleđenu, suhu ili u kompotu! Marelica se konzumira na bezbroj načina.
Možete ju pripremiti u voćnoj salati, raditi kolače od marelicea, napraviti okruglice (popularne knedle), osušenu jesti sa žitaricama i jogurtom, namazati na prepečeni kruh kao marmeladu…

“Heap Of Dried Apricots On A Hotel Restaurant Buffet Line” - Image courtesy of Serge Bertasius Photography at FreeDigitalPhotos.net

ostavite svoj komentar