Martin Luther King Jr.

Selma to Montgomery Alabama March

I have a dream…

15. siječnja 1929. godine u Atlanti, u južnoj američkoj državi Georgiji, Martin Luther King Senior i Alberta Williams King dobili su sina, Martina Luthera Kinga Juniora.

Bio je vrlo bistar dječak. Na koledž je krenuo s 15 godina, ranije nego njegovi vršnjaci. Pohađao je jednu od tada najboljih visokih škola za crnce, Morehouse u Atlanti. Nakon što je stekao diplomu iz sociologije kreće na studij u sjemenište Crozer u Saveznoj Državi Pennsylvaniji. Martin je, očekivano, bio najbolji učenik u razredu. Obrazovanje je nastavio na Sveučilištu u Bostonu. Predmet njegova interesa bila je filozofija religije. Proučavao je krščanstvo, ali i islam, hinduizam, šintoizam i dr.

U Bostonu je upoznao i svoju buduću suprugu, Corettu Scott. Poput njega i ona je rođena i odrasla na Jugu Amerike, u Saveznoj Američkoj Državi Alabami. U Bostonu je studirala glazbu na New England konzervatoriju. 1953. godine Coretta i Martin su se vjenčali. M.L. je služio u baptističkoj crkvi u Montgomeriju. U međuvremenu stekao je i doktorat iz teologije. Uskoro su Coretta i M.L. postali roditelji. Prvo djevojčice Yolande, a zatim su u obitelj došli i Bunny, Dexter Scott i Martin III).

1955. godine, M.L. je održao govor u crkvi, kao uvod u bojkot autobusa zbog slučaja Roze Parks. Martin Luther tada postaje poznat javnosti. Njegov govor svojevrsni je početak ujedinjenja crnačke zajednice i borbe za njihova građanska prava. Protivnici njegove borbe prijete mu, vrijeđaju ga, na njegovu i Corettinu obiteljsku kuću bačena je bomba i samo pukim slučajem obitelj ne stradava. Crkva u Aveniji Dexter biva spaljena, a policija često privodi Martina Luthera.

U siječnju 1957. osnovana je Konferencija južnjačkog kršćanskog vodstva (SCLC) i Martin Luther  postaje njen predsjednik. Na promociji svoje knjige „Korak prema slobodi“ u New Yorku, 1958.godine jedna duševno bolesna sredovječna crnkinja nožem je napala i ranila Martina Luthera. Te godine Martin s obitelji seli u Atlantu gdje nastavlja služenje u Eben-Haezerovoj baptističkoj crkvi, zajedno sa svojim ocem.

U Washingtonu je 1963. pred 250.000 ljudi održao svoj najpoznatiji govor koji pamtimo po riječima „I have a dreram“. Martin je govornik čiji se govori slušaju bez daha, osoba koja nadahnjuje, borac za ljudska prava, a posebno prava obespravljene crnačke zajednice. Unatoč progonu, mržnji i vrijeđanjima, napadima na njega i njegovu obitelj, Martin nije posustajao. Ustrajao je i pomicao granice…
1964. godine primio je Nobelovu nagradu za mir.

U travnju 1967., održao je u New Yorku govor u kojem se protivi tadašnjoj politici SAD-a prema Vijetnamu istakavši koliko je nevinih, a posebno djece, ubijeno u tom sukobu, od strane američke vojske.

Dan prije svoje smrti Martin je održao govor poznat kao „Bio sam na vrhu planine“. U tome je govoru prisutnima rekao kako mu je Bog pokazao obećanu zemlju u koju on možda neće stići, ali crnački narod hoće. Svojim najvažnijim zadatkom držao je ispuniti Božju volju. Izjavio je kako je sretan i kako se ne boji.

U Memhisu je 4. travnja 1968., u 18 sati odjeknuo hitac iz snajpera. U dobi od 39 godina Martin Luther završio je svoj život. Njegovu je ispraćaju prisustvovalo 300.000 ljudi.
Na nadgrobnoj ploči njegova groba stoje stihovi crnačke duhovne pjesme „Napokon slobodan“ :

Free at last,
free at last,
thank God almighty
I’m free at last

Napokon slobodan,
napokon slobodan,
hvala ti svemoćni Bože,
napokon sam slobodan.

Želio je „nahraniti gladne, obući gole i ljubiti čovječanstvo”. Njegova najdraža pjesma bila je “Uzmi moju ruku, dragi Gospodine”.

Primio je 20 počasnih doktorata i kasnije niz posthumnih priznanja, a njegovo je najvažnije postignuće, nesebična i mukotrpna borba za osnaživanje crnačke zajednice, osvješćivanje javnosti za probleme slabijih, obespravljenih, za mir i jednakost svih ljudi.

Tko je počinio atentat na Martina Luthera? Sud je zaključio kako nije riječ o samotnom ubojici, Jamesu Earlu Rayu, već o široj zavjeri iza koje su stajali mafija i moćnici iz vrha tadašnje vlasti. Tko god bio, riječ je o ljudima i politici koja se protivi svemu za što se Martin Luther zalagao i za što je živio  – miru, jednakosti među ljudima, građanskoj ravnopravnosti, slobodi.

Njegove najpoznatije izjave:

Tama ne može otjerati tamu, samo svjetlost to može učiniti. Mržnja ne može otjerati mržnju, samo ljubav to može učiniti.

Vjera je kada napraviš prvi korak iako ne vidiš cijele stepenice.

Čovjek koji nije spreman umrijeti zbog nečega nije spreman ni živjeti.

Nacija koja godinu za godinom troši više novca na vojsku i naoružavanje umjesto na socijalne programe  osuđena je na duhovno prokletstvo.

Odlučio sam držati se ljubavi. Mržnja je preveliki teret za nositi.

Na kraju, nećemo se sjećati riječi naših neprijatelja, nego šutnje naših prijatelja.

Naše znanstvene moći nadmašile su naše duhovne moći. Sada imamo navođene projektile i zalutale ljude.

Onaj tko pasivno prihvati zlo u njega je umiješan u istoj mjeri kao i onaj koji pomaže da se to zlo izvede. Onaj tko prihvati zlo bez protesta u stvari surađuje sa njime.

Drugi ti ne mogu jahati samo ako ih saviješ.

Povijest će morati zabilježiti da najveća tragedija ovog razdoblja nije okrutnost loših ljudi, nego apatična tišina dobrih ljudi.

Naši životi počinju završavati onoga dana kada počnemo šutjeti o bitnim stvarima.

Laž ne može živjeti.

Stalno i najvažnije životno pitanje je: “Šta činiš za druge?”

Moramo naučiti živjeti zajedno kao braća, ili ćemo nestati zajedno kao budale.

Uvijek je pravo vrijeme da se učini ono što je prava stvar.

Nikada nemojte zaboraviti da je sve ono što je Hitler učinio u Njemačkoj bilo legalno!

Biti kršćanin bez molitve nije ništa više moguće nego biti živ bez disanja.

Ljubav je jedina snaga koja neprijatelja može pretvoriti u prijatelja.

Možda smo svi došli različitim brodovima, ali smo sada svi u istom čamcu.

 

 

ostavite svoj komentar