Najbolja obrana protiv starenja

Senior Couple Eating Breakfast in Garden

Bolji životni standard i veća briga za život i zdravlje utjecali su pozitivno na produljenje životnog vijeka. Starenje je prirodan i nezaustavljiv prirodni proces.

Prerano starenje, sklonost bolesnim stanjima, nepokretljivost, pa i prerana smrt, mogu biti uzrokovani i našim lošim navikama. Prvenstveno prehrambenim navikama. Najčešće bolesti koje se javljaju kod osoba starije dobi vezane su za promjene organa osjeta (prvenstveno vida i sluha), zatim su tu srčane bolesti, bolesti sustava za kretanje, probavnog sustava i metabolizma, te bolesti žlijezda sa unutarnjim izlučivanjem. Starije osobe naročito su osjetljive na prehrambene poremećaje. Starenjem se smanjuje mišićna masa, a time i bazalni metabolizam, pa su i potrebe za ukupnom energijom snižene. Tjelesna aktivnost također je znatno smanjena.

Prehrana starijih osoba često je manjkava i monotona.

Starije osobe nerijetko žive same, nemaju volje spravljati zdravi obrok, a niti jesti same. Poremećaji probavnog trakta, metabolički poremećaji, defekti zubala, interakcije s lijekovima, djelovanje alkohola dodatni su faktori koji utječu na kvalitetu prehrane starijih osoba.

Pravilna prehrana i umjerena tjelesna aktivnost najbolje su obrana protiv preranog starenja:

Prirodna, neprerađena hrana, sa dovoljno žitarica, povrća i voća, obrano mlijeko, svježi sir , kiseli mliječni proizvodi (jogurti, acidofili, kiselo mlijeko i sl.), riba i bijelo meso, ponekad jaja, namirnice su koje bi se trebale izmijenjivati na jelovniku starije osobe.
Poželjno je što više izbjegavati jako začinjenu i prženu hranu, previše soli, a jesti kuhano ili pirjanu hranu, te koristiti maslinovo ulje.
Obroke treba jesti redovito (tri obroka, dva međuobroka), jesti treba u miru, a hranu dobro sažvakati.
Zadnji obrok (večeru) treba uzeti 2-3 sata prije spavanja.
Uzimanje dovoljnih količina tekućine također je jako važno; centar za žeđ kod starijih osoba zna oslabjeti pa lako dođe do dehidriranosti ( a onda i do osjećaja umora, iscrpljenosti, glavobolje, nevoljkosti…).
Umjerena tjelesna aktivnost povoljno djeluje na cjelokupno zdravlje. Nema te tablete za cirkulaciju koja je učinkovitija od šetnje. Tjelesna aktivnost potiče i fizičku, ali i mentalnu kondiciju. Šetnja je i prilika za druženje, razgovor, nova poznanstva. Redovito svaki dan treba biti aktivan barem pola sata, a ako osoba misli da može – i dulje. Postepeno produžavajte vrijeme šetnje ili intenzitet vježbanja, a uvijek je preporuka posavjetovati se sa svojim liječnikom.

Odaberite onu tjelesnu aktivnost koja vam se čini najprimjerenijia vašim sposobnostima i temperamentu, ona koju ćete „odrađivati“ sa zadovoljstvom.

ostavite svoj komentar