Pitomi kesten (marun, kostanj)

ID-10023114

Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo.

Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke. Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno je (može doseći i starost preko 500 godina), a može narasti do 25 m visine. Ima bujnu, veliku krošnju. Godišnje može dati preko 200 kg plodova. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada i u šumsko drveće. Mjestimično čini i šume. Često se javlja u zajednici s hrastom kitnjakom i grabom (kao na Medvednici).

Cvjeta tek početkom lipnja, kada su već listovi potpuno razvijeni.

Odlična je ispaša za pčele i u to vrijeme gotovo jedini izvor peluda i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi boljoj cirkulaciji. Smeđi orašasti plodovi su na površini sjajni, dozrijevaju početkom listopada. Smješteni su po jedan do tri u velikoj bodljikavoj košuljici. Raste najbolje na kiselom tlu bez vapna, a ne podnosi veću vlagu.

Kesten je namirnica visoke energetske vrijednosti; 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kcal. Nnutritivno, to je vrlo vrijedna namirnica. U 100 g sirovog kestena nalazi se: 2 g masti, 8,1 g dijetalnih vlakana, 2 g proteina i 45 g ugljikohidrata. Od minerala najzastupljeniji su kalij, fosfor, kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan, natrij, a od vitamina vitamin C i B12.

Dosta se teško probavlja. Svojstvena je mirisa i blagog slatkastog okusa sa širokom primjenom u kulinarstvu i konditorstvu. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim udjelom masti, visokim udjelom škroba i jedini sadrži vitamin C. Glavni sastavni dio kestena je škrob, kojeg u sirovu sjemenu ima oko 44 %. Od njegovih plodova proizvodi se brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh.

Budući da je bogat kalijem a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.

Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvostruko veću količinu ugljikohidrata. Isto tako sadrži vitamin E i fitokemikalije koji nisu zastupljeni u kuhanom kestenu. Kuhani kesten sadrži veću količinu mineralnih sastojaka. Kako bi se lakše probavio treba izbjegavati kombinacije sa drugom hranom.

Kupovina i čuvanje
Kod kupovine kestena treba obratiti pozornost da su plodovi veći, sjajni, bez rupica ili drugih oštećenja na ljusci (to može biti znak prisustva ličinki). Čuvaju se na hladnom mjestu do 2 tjedna. Ukoliko se na nekim kestenima pojave rupice, kestene treba probrati i odstraniti one s rupicama ( da ne bi ubrzo propali preostali kesteni).

“Chestnuts”- Image courtesy of m_bartosch at FreeDigitalPhotos.net 

ostavite svoj komentar