Plastifikacija prirode

garbage-can-1423840_640

Korisna i praktična, plastika postaje problem zbog nebrige…

Industrija polimera i plastike koja već godinama povećava proizvodnju i prodaju polimernih materijala polako istiskuje prirodne materijale iz svakidašnje upotrebe. Plastika je često vrlo korisna i praktična i šteta je nebrigom je i nemarom pretvoriti u njenu suprotnost.
Od ukupne količine plastike koja se proizvede još uvijek se ne reciklira dovoljno – tek jedna dvadesetina. Nereciklirana, “preostala” plastika, brzo se uvlači u okoliš, nagrđuje ga i onečišćuje. Plastifikacija prirode estetski je, ekološki i etički problem naše civilizacije.

Mikroskopske čestice plastike postale su uobičajeni sastojak morske vode i kao takvi redovita su “hrana” za velik broj morskih organizama. Na taj način otrovni spojevi (bisfenol A, vinil-klorid, boje i aditivi, ftalati) koji se nalaze u plastici dolaze kroz hranidbeni lanac i do čovjeka. Provedena istraživanja upućuju na ozbiljne posljedice – neurološke, imunosne i hormonske poremećaje.

Recikliranjem plastike doprinosimo održivom razvoju – štedimo resurse, štedimo energiju i pomažemo da zrak koji udišemo ostane čišći, da mora i vode budu čišći, da hrana bude zdravija…

Po obujmu, plastični otpad čini više od 30% kućnog otpada. To je poprilična količina otpada. Budući da se za jedan kilogram PET-a (materijal iz kojeg se izrađuju boce za napitke i slična ambalaža) utroši 1,9 kilograma nafte, recikliranjem štedimo taj prirodni resurs i još mnoge druge.

Plastična ambalaža odvaja se i odlaže u žute spremnike koji su postavljeni na javnim površinama i u reciklažnim dvorištima. U te spremnike odlažu se:

  • polietilenske vrećice, folije, filmovi, mjehurasta ambalaža (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PE-LD, PP i sl.);
  • boce od: jestivog ulja, destilirane vode, sredstava za čišćenje i pranje, kozmetike, lijekova (osim citostatika), prehrambenih proizvoda i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE- HD, PE-LD, PP i sl.),
  • plastičnu ambalažu (češe i posude)od jogurta, sira i sl. (mogu imati na sebi oznake: PS, PP),
  • plastičnu ambalažu (od npr. kolača, gotove hrane, pekarnskih proizvoda i sl.)
  • pjenastu i zaštitnu ambalažu (od koje su izrađeni podlošci za prehrambene proizvode, proizvode od stiropora (na sebi mogu imati oznaku EPS i sl.),
  • ostale proizvode od plastike poput: boca za osvježavajuće napitke, čepova, plastičnih tanjura, pribora za jelo, TetraPak ambalaže i sl. (na sebi mogu imati oznake: PE-HD, PP, PVC, PS, PET i sl.);

Građani su prepoznali vrijednost recikliranja premda su još dosta skeptični prema institucijama koje provode zbrinjavanje i reciklažu. Vjerujemo da će se i po tom pitanju stvari mijenjati nabolje.
Do tada, učinimo ono što možemo, u svom domu, svom dvorištu, svom kvartu…

Apel svima koji otpad bacaju pored spremnika, ne odvajaju i ne sortiraju ga – nemojte!

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar