Podgrijavanje hrane

SONY DSC

Nužnost suvremenog načina života…

Svaku hranu, a pogotovo visokorizičnu, koju nećemo odmah konzumirati, treba ohladiti – 6 sati nakon termičke obrade hrana mora biti ohlađena u hladnjaku na +4 stupnja. Cilj pothlađivanja je sprječavanje porasta broja mikroorganizama koji su možda preživjeli termičku obradu. Temperature od 6 do 60°C podržavaju rast bakteija i stoga je vrlo važno hranu brzo ohladiti ispod tih vrijednosti. Ukoliko ste skuhali veću količinu hrane, rasporedite ju u manje i pliće porcije kako bi se brže ohladila.
Hranu koja je propisno ohlađena prije konzumacije treba brzo podgrijati na barem 75°C stupnja, kako bi se spriječio budući rast mikroorganizama. Prije konzumiranja hrana mora biti vruća i puna pare. Slabo podgrijana hrana savršena je podloga za rast opasnih bakterija.
Treba pripaziti i to da termički obrađena i podgrijana hrana nije na sobnoj temparaturi duže od dva sata jer se bakterije razmnožavaju svakih 20 minuta na njima pogodnoj temperaturi.
Variva koja je potrebno podgrijati (bilo da su ostala od ručka za večeru ili su skuhana dan ranije za ručak) preporuča se čuvati u porculanskim, staklenim ili glinenim posudama. Podgrijanu hranu koja se nije pojela nije uputno ponovno podgrijavati, hladiti ili zamrzavati.
Kuhanu tjesteninu, pirjanu rižu, razne umake, kreme, preljeve, kuhane pudinge i slična jela trebali bi podgrijavati na pari (u vodenoj kupelji). Sve vrste paniranog mesa kao i pržene kolače trebalo bi podgrijavati u pećnici.
Postoje namirnice koje nije uputno podgrijavati (visokorizične namirnice). To su gotovo sva gotova jela i ona jela koja se obrađuju na niskim temperaturama: kuhano meso i meso peradi, gotova jela, kuhana i dimljena riba (losos, skuša, bakalar i dr.), sirove ili blago termički obrađene školjke, mliječni proizvodi i jela napravljena sa mlijekom, sirom i jajima, kuhana riža.

Domaću juhu u kojoj je kuhana mrkva nije dobro podgrijavati jer mrkva podgrijavanjem postaje toksična.- ponovnim kuhanjem dolazi do stvaranja štetnih elemenata. Zato je bolje juhu procijediti, izvaditi svo povrće i tek tada pohraniti u hladnjak. Povrće je uputno kuhati samo za jedan obrok.
Špinat, ciklu, kupus, celer, krumpir i gljive također nije uputno podgrijavati. Niste li u mogućnosti pojesti ih svježe kuhane, pojedite ih radije hladne.
Kod nekih osoba podgrijana hrana izaziva nadutost i probavne smetnje. Ponovno grijanje hrane mijenja molekularnu strukturu škroba, tanko crijevo ne može ga probaviti pa prelazi u debelo gdje bakterija koja pomaže u razgradnji proizvodi plin, uzrokujući nadutost.
Najčešći način podgrijavanja hrane u današnje vrijeme je podgrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Oko mikrovalne pećnice postoje mnoge kontroverze, ali brzina i efikasnost na strani su ovog kuhinjskog pomagala. Pri podgrijavanju u mikrovalnoj pećnici važno je koristiti prikladno posuđe i održavati higijenu mikrovalne pećnice. Hranu koja se sporije zagrijava staviti na rub tanjura (posude).

Svi se slažu – svježe pripremljeni obroci najzdraviji su, no kada izbor nema, važno je pravilno podgrijati i tako umanjiti mogućnost štetnih učinaka podgrijane hrane.

 

 

ostavite svoj komentar