Povišena tjelesna temperatura

??????????????????

Povišena tjelesna temperatura nije bolest već simptom, signal za oprez.

On upućuje na neku bolest ili poremećaj u organizmu. Kod zdravog čovjeka vrijednosti tjelesne temperature iznose između 36 i 37°C – mjereno pod pazuhom i te 36,5°C-37,5°C mjereno rektalno.
Lijekove za snižavanje tjelesne temperature (antipiretike) treba primijeniti onda kada su vrijednosti tjelesne temperatura iznad 38,5°C. Pored antipiretika, za snižavanje tjelesne temperature koriste se i lijekovi iz skupine nesteroidnih antireumatika. Osim antipiretičnog i izrazito analgetičnog, ovi lijekovi imaju i antiflogistično (protuupalno) djelovanje. U toj su skupini npr. Ibuprofen, Brufen, Dalsy i Voltaren. Te lijekove ne preporuča se koristiti u prvoj godini života, kao ni u bolesnika s bolestima jetre i bubrega. Ne savjetuje se korištenje niti trudnicama, dojiljama i astmatičarima.

Povišena tjelesna temperatura može se javiti kod različitih bolesti i stanja, a gotovo uvijek se javlja kod zaraznih bolesti.
Premda u većini slučajeva prolazi bez komplikacija, uvijek je potrebno pratiti bolesnika i, ako postoji i najmanja sumnja da je moguće riječ o stanju ili bolesti koja može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, potrebno je odmah otići liječniku. Pri tome je vrlo važan izgled osobe, često bolji pokazatelj stanja nego same brojke, jer vrućica može biti popraćena osjećajem bolesti, neugode, drhtanja, znojenja, gubitka apetita i slabosti većeg ili manjeg intenziteta. Potrebno je obratiti posebnu pozornost na disanje, kožu, stanje svijesti, bolove, neobično ponašanje ili sl. Poseban oprez potreban je kod djece – kod novorođenčadi, dojenčadi i male djece bolest se može razviti vrlo brzo, u svega par sati.

Osobu (dijete) sa povišenom tjelesnom teperaturom treba odmah odvesti liječniku: ako je mlađa od tri mjeseca, ako temperatura prelazi 40°C, ako je vrat osobe/djeteta ukočen, ako pri saginjanju glave prema naprijed osjeća bol, ako je prisutan osip na koži, kod konvulzija, jake glavobolje i povraćanja, otežanog disanja, otežanog gutanja, jakog slinjenja, neutješnog plača, izrazite pospanosti i teškog buđenja, kod vrućice koja traje duže od tri dana. Isto tako osobu sa povišenom tjelesnom temperaturom treba odvesti liječniku ako je osoba imunokompromitirana (liječi se citostaticima, odstranjena slezena i dr.) i u slučaju da je tjelesna temperatura porasla nakon prethodne normalizacije i poboljšanja.

Snižavanje povišene tjelesne temprature
Povišena tjelesna tempratura kod zaraznih bolesti korisna je jer potiče obrambene mehanizme organizma za borbu sa bolesti. S druge strane, izaziva osjhećaj slabosti, glavobolju, umor, razdražljivost, dehidraciju, febrilne konvulzije i razne druge komplikacije. Stoga je vrućicu koja prelazi 38,5°C potrebno suzbijati hlađenjem i lijekovima za snižavanje tjelesne tempereture (antipireticima).

Tjelesna temperatura se obično počne snižavati 30-60 minuta po uzimanju lijeka, padne najniže nakon 2-3 sata i nakon 4-6 sati opet poraste. Povišena tjelesna temperatura prosječno se snizi za 1 do 2° C. Rijetko pada na posve normalne vrijednosti. U pravilu, brže i značajnije pada pri virusnim nego pri bakterijskim upalama što je za liječnika vrlo važan podatak.
Ukoliko je dijete sklono febrilnim konvulzijama temperaturu treba početi snižavati već kod 37,5°C ili prema preporuci liječnika.

Osobu (dijete) sa povišenom tjelesnom temperaturom treba osloboditi viška odjeće. Preporuča se lagana, pamučna, udobna odjeća i lagani pokrivači.
Prostorija u kojoj boravi osoba sa povišenom tjelesnom temperaturom treba biti prozračena i ne pregrijana (20-22°C).
Bolesnik treba piti dovoljno tekućine (mlake, sobne temperature) kako bi se izbjegla dehidracija. Preporuka su čajevi, juhe, kompoti, obična voda.
Ne treba inzistirati na jelu. Sa padom temperature vratiti će se i tek. Preporučuju se manji obroci, lagana hrana.
Osobu sa vrućicom treba rashladiti tuširanjem mlakom (ne hladnom) vodom, vlaženjem (mlakim oblozima), polijevanjem, kupanjem u mlakoj (ne hladnoj) vodi.
Lijekove za snižavanje temperature treba uzimati točno prema uputstvu. Naročito je važno provjeriti je li lijek primjenjiv za dijete, moguće alergijske reakcije, doziranje, način i trajanje primjene te kontraindikacije.
Temperaturu treba mjeriti svakih 15-30 minuta i pažljivo pratiti opće stanje bolesnika.
Osoba sa povišenom tjelesnom temperaturom trebala bi se odmarati.

Kako se mjeri tjelesna temperatura…pročitajte

Kako sniziti povišenu tjelesnu temeraturu kod djece…pročitajte

Kada je opasna povišenja tjelesna temperatura?

Povišena tjelesna temperatura može biti opasna za bolesnike sa ozbiljnim srčanim bolestima – svaki stupanj više ubrzava rad srce i opterećuje bolesno srce. Vrućica može pogoršati i stanje osoba koje imaju problema sa disanjem, bolesnika sa upalom ili oštećenjima mozga i ovojnica.
Povišena tjelesna temperatura iznimno može biti opasna u djece koji su sklona febrilnim konvulzijama i zato svako dijete s konvulzijama mora pregledati liječnik.

 

ostavite svoj komentar