Prehrana po krvnim grupama

images

Glavno pravilo te vrste prehrane je da ljudi s pojedinim krvnim grupama trebaju jesti namirnice koje odgovaraju određenim krvnim grupama.

Dr. Adamo, začetnik te ideje, sastavio je pravilnik za pripadnike pojedinih krvnih grupa o namirnicama koje se preporučaju jesti i onima koje se trebaju izbjegavati. Svoju tezu obrazlaže tvrdnjom kako je najčešća krvna grupa tzv. nulta (0) najstarija na svijetu te potječe od prvih ljudskih predaka prije oko 40.000 godina.
Njegove teze nemaju znanstvenu podlogu i ne mogu se obrazložiti na znanstveni način.Primjerice, on tvrdi kako naša otpornost ovisi o krvnoj grupi te kako krv sadrži tri skupine obrambenih tvari – antigene, antitijela i lektine. Zbog toga neke namirnice treba češće konzumirati, dok neke treba izbjegavati te kako ljudi, kada bi se pridržavali propisanih pravila jela po krvnim grupama, uopće ne bi bili debeli. Oni koji imaju krvnu grupu 0 često pate od hipertiroidizma, želučanih problema, imaju vrlo rijetku krv i u pravilu nikada ne obolijevaju od bolesti koje su posljedica zgrušavanja krvi. Oni trebaju konzumirati govedinu, janjetinu, bijelu ribu i maslinovo ulje, rižu i bademe, a izbjegavati svinjetinu, slaninu, soma, mlijeko (osobito kozje), voće i voćne sokove.
Osobe s krvnom grupom A imaju masniju, a time i ljepljiviju krv u usporedbi s predstavnicima ostalih skupina, što znači krv koja se lako gruša te izaziva probleme u krvožilnom sustavu. Oni trebaju jesti pastrvu i lososa, sojino mlijeko, laneno sjeme, grašak i heljdu, a izbjegavati crveno meso, sireve, kikiriki i brazilski orah, pivo i likere.
Predstavnike krvne grupe B voće i žitarice štite od najvećeg broja bolesti, osobito od raka i bolesti srca te trebaju jesti janjetinu, zečetinu, bakalar, obrano mlijeko i maslinovo ulje, a izbjegavati slaninu, piletinu, rakove i škampe, bademe, leću i pinto grah.
Nositelji krvne grupe AB uglavnom su vegetarijanci, a samo rijetki među njima konzumiraju nešto ribe, piletine i mliječne hrane (sireva); trebaju konzumirati prehranu bogatu puretinom, zečetinom, janjetinom, sardinama, kozjim mlijekom, rižom i maslinovim uljem, a izbjegavati govedinu, svinjetinu, teletinu, punomasno mlijeko i sladoled.
Teorija je bez dvojbe intrigantna i privlači pozornost, ali ne može izdržati znanstvenu valorizaciju. Primjerice, gastritis se pretežito javlja kod pacijenata s krvnom grupom A i 0, ali valja odmah reći da više od 80 posto svjetske populacije ima  upravo te krvne grupe, a ipak nemamo ni blizu toliko gastritisa!
Dakle, jedno je statistička signifikantnost, a sasvim drugo uzročno-posljedična veza. Na temelju takvih spoznaja ne možemo primijeniti nikakvu novu terapiju koja bi poboljšala stanje pacijenata. Slaba točka prehrane prema krvnim grupama jest u činjenici da je najveći broj zdravstvenih problema temeljen na genetskoj osnovi, a vanjski utjecaji služe samo kao okidači bolesnih procesa.

ostavite svoj komentar