Probiotici i prebiotici

Važan dio našeg imunološkog sustava počiva u našim crijevima.

Ona su domaćin milijardama živih bakterija od kojih su mnoge višestruko korisne – pomažu nam da iz pojedenog obroka dobijemo potrebne hranjive tvari i energiju, odgovorne su za sintezu nekih vitamina (vitamina K i nekih vitamina B skupine), poboljšavaju iskorištavanje kalcija, a zaustavljaju i rast tzv. loših bakterija. Svojim djelovanjem dobre bakterije pomažu očuvanju crijevne mikroflore i pospješuju funkcioniranje imunološkog sustava.
Zbog niza navedenih prednosti dobre se bakterije dodaju u brojne prehrambene proizvode, posebno one fermentirane – mlijeko, sir, jogurte, acidofil, kefir... Bakterijske kulture koje se najčešće koriste u takvim proizvodima su one iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium. Probiotike susrećemo i u dojenačkim formulama, pripravcima za bolesnike, pivu, vinu, napitcima za sportaše, a dostupni su i u kapsulama.
Selekcija probiotičkih bakterija vrši se prema nekoliko kriterija, a osnovni su: sigurnost, mogućnost preživljenja u hrani i tijekom prolaska kroz gastrointestinalni sustav, te potencijalni terapijski i/ili preventivni učinak na određene bolesti.

Ukoliko se naruši ravnoteža mikrofolore u crijevima (pa nadvladaju tzv. loše, patogene bakterije) pojavljuje se niz poteškoća sa zdravljem – od blagih infekcija do teških upalnih stanja, autoimunih bolesti, alergija, pa čak i raka. Razvoju patogenih bakterija najviše doprinosi loša i neuravnotežena prehrana, stres, povišena tjelesna temperatura i neki lijekovi (posebno antibiotici), tjelesni napori, pušenje i alkohol.
Redovito i dugotrajno uzimanje proizvoda s probioticima dokazano pomaže održavati ravnotežu dobrih i loših bakterija u sluznici crijeva i pomaže u sprječavanju i u liječenju raznih poremećaja. Uz to što jača imunološki sustav, uzimanjem probiotika smanjuju se i simptomi alergija (osobito kod djece). Redovito uzimanje proizvoda s LGG-om (Lactobacillus rhamnosus GG ) kontrolira naseljavanje bakterije Helicobacter pylori na sluznicu želuca, koja je jedan od najčešćih uzročnika čira dvanaesnika i želuca, a povezana je i s nastankom raka želuca.
Sve više znanstvenih radova ukazuje na to da kontinuirano uzimanje probiotika ima za posljedicu rjeđu pojavu raka debelog crijeva, te sniženje rizika od raka dojke.

Prebiotici nisu živi mikroorganizmi nego neprobavljivi ugljikohidrati koji služe kao hrana odabranim „dobrim” bakterijama u debelom crijevu.

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane – biljna vlakna, inulin, fruktooligosaharidi, te ostaci nakon razgradnje stanica. Prebiotici potječu iz biljnih izvora – najčešće iz čičoke i cikorije, a u prehrambenim proizvodima nalazimo ih u obliku inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS). Dodaju se u fermentirane mliječne proizvode kako bi pospješili preživljenje probiotika, ali i kao blagi zaslađivači, te tvari koje poboljšavaju okus i teksturu mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti. Pogodni su i za dijabetičare jer imaju glikemijski indeks jednak nuli, odnosno ne potiču izlučivanje inzulina. Pridonose poboljšanju sastava intestinalne mikroflore i sniženju ukupnog kolesterola i masti u serumu, te povisuju razinu omjera HDL i LDL kolesterola.

Pojam simbiotik odnosi se na istodobnu primjenu probiotika i prebiotika. Pozitivan utjecaj na zdravlje probiotika i prebiotika u kombinaciji, svakako je jači nego je to kod svakog pojedinačno.

ostavite svoj komentar