Recikliranje građevinskog otpada

IMG_0383[1]

Ekološki pristup gospodarenju građevinskim otpadom…

Sukladno zakonskoj regulativi EU do 2020. godine minimalno 70% građevinskog otpada morat će se reciklirati.
Građevinski sektor u Hrvatskoj proizvede godišnje oko 2,5 milijuna tona građevinskog otpada, a od te količine reciklira se samo 7%.
Nakon svake gradnje, rekonstrukcije, renoviranja ili rušenja objekta nastaje određena količina građevinskog otpada. Prvenstveno je riječ o mineraliziranom otpadu koji se mora sortirati kako bi se mogao reciklirati.
Ukoliko se otpad na gradilištu ne prikuplja odvojeno, može doći do miješanja tvari poput boja i lakova, otapala, razrjeđivača, ulja i drugih kemikalija. Takav otpad zahtijeva pažljivo zbrinjavanje jer je potencijalno opasan za zdravlje, pa čak i život ljudi.

Već u fazi izrade projekta uklanjanja nužno je predvidjeti način prikupljanja i recikliranja prikupljenog materijala. Recikliranjem betona, cigle, asfalta, kamena i dr. smanjuje se količina otpada na odlagalištima i čuvaju se prirodni resursi (šljunak, glina, vapnenac).

Građevinski otpad dijelimo na šutu, zemlju, otpad od rekonstrukcija prometnica te otpad s gradilišta. Šuta nastaje nakon rušenja ili rekonstrukcija objekata – to su ostaci žbuke, dijelovi zidova, betona, keramičkih pločica, crijepova, stolarije, elektrodijelova i drugo. Čistu šutu, bez kablova, plastike, metala, drva i drugih tvari moguće je reciklirati u kvalitetan građevinski materijal.
No, građevinska struka nužno mora surađivati sa stručnjacima koji se bave ljudskim zdravljem budući novi i/ili na otpadu bazirani materijali trebaju biti pomno ispitani u kontekstu utjecaja na zdravlje. Za mnoge materijale nedostaju podaci o mogućim zdravstvenim učincima.
Npr. šuta može biti opasna po zdravlje ukoliko sadrži azbest (najčešće se koristio za toplinske izolacije kao i vatrootporne stijenke) ili otrovne spojeve, odnosno dioksine.

Metalne dijelove, kablove, plastiku i dr. treba odvojeno prikupljati i proslijediti tvrtkama koje se bave recikliranjem istih. Koje se tvrtke bave recikliranjem možete doznati na www.biznet.hr.

Zemlja čini oko 70% građevinskog otpada. Veliki dio se može reciklirati, a gornji sloj (plodno tlo) i prodati.
Otpad nastao nakon rekonstrukcija prometnica moguće je u potpunosti reciklirati.

Staklo je dio građevinskog materijala koji se može reciklirati u potpunosti. Odvojeno prikupljanje preduvjet je uspješnog recikliranja staklenog otpada. Ista stvar je i sa plastikom. Stiropor, odnosno pjenasti polistiren (PS) te građevinska stolarija od PVC-a također se uspješno recikliraju.
Najvredniji otpad zasigurno je metal. Preduvjet uspješnog recikliranja metala je, baš kao i za svako drugo recikliranje, odvojeno prikupljanje. Potrebno je odvojeno prikupiti svaku vrstu obojenog metala. Velika koncentracija neadekvatno zbrinutog metala može biti opasna za zdravlje ljudi i okoliš, a metal se uvijek može prodati.

Ovakav pristup ne bi trebale prakticirati samo velike građevinske tvrtke. Svatko tko gradi, ruši, obnavlja i sl. može se pobrinuti da otpad bude pravilno zbrinut, a pri izgradnji objekata voditi računa o tome da se koriste materijali koji se mogu reciklirati.

ostavite svoj komentar