Repa

IMAG3314

Ukusno i zdravo zimsko povrće…

Obična repa, bijela repa ilki repa ugarnjača (Brasicca rapa var.rapa sin. Brasicca napus var. Rapifera) korjenasta je biljka iz roda Brassica i podvrsta uljane repice. Priprada porodici kupusnjača, a kao povrće se upotrebljava zadebljali korijen premda je jestivo i njezino lišće.

Postoji oko 30 sorti repe, što ranijih što kasnijih. Rana repa raste brzo, bere se ljeti dok je korijen još mlad i mekan. Nije pogodna za skladištenje pa ju treba relativno brzo potrošiti. Mekana je i sočna i prikladna za konzumaciju u salatama.

IMAG3315Kasna repa raste sporije i razvija krupni korijen. Otpornija je na hladnoću i pogodna je za skladištenje i korištenje kao zimsko povrće.
Ovisno o sorti, njezin je korijen uglavnom okrugla oblika,premda postoje i neke sorte duguljastog korijena. Kora i meso repe su bijele ili bijeložute boje, a u gornjem dijelu korijena kora može biti bijele, žute, ljubičaste, zelene ili crvenosmeđe boje. Korijen može težiti i do 2 kg, ali tako velik i težak previše je tvrd i vlaknast i nije ukusan.
Smatra se da repa potječe s Mediterana. U ranom srednjem vijeku donesena je u sjevernu Europu odakle se polako proširila po cijeloj Europi.

Za trajanja Prvog i Drugog svjetdkog rata repa je bila osnovna namirnica i česta zamjena za krumpir.Upotrebljavala se za pripremu raznih jela, od juha i variva do gulaša i složenaca,a nerijetko su se od repe spravljale i marmelade i kolači, kiselila se, sušila i mljela kao zamjena za kavu.
Nakon tog razdoblja repa je pomalo zapostavljena u prehrani i najčešće se upotrebljavala kao hrana siromašnih slojeva ili kao hrana za stoku.

Posljednjih godina raste svijest o ovom ukusnom i zdravom zimskom povrću , sve je više recepata koja uključuju repu, annerijetko se poslužuje i u restoranima.
Repa sadrži mnoštvo vitamiha i minerala, ponajviše provitamni A i vitamin C, kalij, kalcij, natrij i fosfor. Sadržii malo bjelančevina, dosta ugljikohidrata u obliku šećera (uglavnom grožđanog)), bogata je vlaknima i sadrži sve esencijalne aminokiseline važne za stvaranje i rast stanica. Lako je probavljiva,a zbog visokog udjela vode, a malo masti i malo kalorija, repa je idealna namirnica za redukcijske dijete.
Sadrži gorušičino ulje i eterično ulje sa sumporom pa ima blagho protuupalno, dezinfekcijsko i antibiotičko djelovanje. Sok od repe blagotvorno djeluje na sluznicu dišnih organa i omekšava sluz pa se upotrebljava kao sirup protiv kašlja, kod prehlade, gripe, promuklosti, teškog disanja i upala gornjih dišnih putova.

U Aziji se tradicionalno upotrebljava za liječenje bronhitisa, kongestije pluća i problema sa sinusima.
Kalij iz repe potiče uklanjanje štetnih tvari iz organizma, zajedno s natrijem potičerad bubrega te izlučivanje inzulina i održava potrebnu kiselo-lužnatu ravnotežu, povoljno djeluje na razinu kolesterola i šećera u krvi.
Repa se preporučuje i kao diuretik kod zastoja mokraće, vodene bolesti i edema.
Poznata je i kao dobro sredstvo kod kostobolje i preporuča se kod reume, artritisa, artroze i gihta.
Zbog bogatstva vlaknima repa potiče apetit, pospješuje probavu, sprječava nadutost.
Poput ostalih kupusnjača, repa sadrži glukosinolate, spojeve koji smanjuju rizik od pojave raka. Najviše ih sadrži sirova repa, kuhanjem se uništava oko polovina tih izrazito korisnih spojeva.

Kupovanje
Sezona repe je od listopada do prosinca. Kako se brati može sve do proljeća na tržištu je dostupna svježa i tijekom zime.
Preporuka je kupovati manje jer su repe velikog korijena tvrde i vlaknaste. Repa mora biti čvrsta i glatkre kore i neoštećena.

Pripremanje
Prije upotrebe repu treba očistiti od korijenčića, oprati i potom oguliti. Kasnoj repi proručuje se zajedno s korom odstraniti i vanjaki vlaknasti dio. Narezana na kockice, ploškice ili štapiće kuha se 20-30 minuta. Prekuhana razvija neugodan okus.
Konzumira se sirova, kuhana, pirjana, pečena ili pržena. Lako se i jednostavno priprema, a okus joj je blago slatkasto-gorkasti, nalik na kupus ili korabu. Sirova ima oštar miris koji nestaje kuhanjem. Kuhana s drugim povrćem (ili voćem) repa preuzima njihov okus.
Mekana i sočna ljetna repa uglavnom se konzumira sirova u salatama ili pak kuhana i poslužena s maslacem i sitno nasjeckanim svježim peršinovim lišćem.
kKsna repa nije toliko mekana i sočna. Uz repu odlično pašu peršin, češnjak, vlasac, krabuljica, korijandar, curry, šafran i muškatni oraščić.
Narezana na kockice (ploške, štapiće i sl.) i kuhana u slanoj vodi, repa se dodaje juhama, od nje se pripravljaju krem juhe, variva i gulaš iili pak vegetarijanski odresci. Odličan je prilog mesnim jelima., naročito kao pire.
Narezana na tanke štapiće može se pržiti u vrućem ulju ili pak narezati na kriške i pirjati ili peći u pećnici poput krumpira.
Naribana se može kiseliti poput kupusa i spremati na salatu ili u varivima (grah varivo s repom).

Čuvanje
Zamotana u novinski papir u hladnjaku može stajati do dva tjedna. U hladnim i suhim podrumsim prostorijama u sanduku napunjenom sasvim malo navlaženim pijeskom svježa može ostati i nekoliko mjeseci.

Može se i zamrznuti – nareže se na kockice, prokuha tri minute, ocijedi i ohladi pa pohrani u zamrzivaču  tri do četiri mjeseca.

ostavite svoj komentar