Snažne, životne poruke Victora Frankla

Poruke koje nam je ostavio Viktor Frankl, profesor neurologije i psihijatrije, osnivač katedre za logoterapiju na sveučilištu u Kaliforniji, autor brojnih stručnih publikacija izdanih u milijunima primjeraka, jednostavne su i duboke, životne. Njegova knjiga „Čovjekovo traganje za smislom“ („Man’s Search for Meaning“), prodana je u više od deset milijuna primjeraka, prevedena na niz svjetskih jezika.

Njegovi su radovi duboki, upečatljivi, govore o čovjeku koji je težio visokim i plemenitim ciljevima i ostvarivao ih.

Njegov život obilježen je osobnim iskustvom patnje, preživljavanjem strahota Drugog svjetskog rata u nacističkim koncentracijskim logorima.

Frankl tvrdi da da je smisao je ono što pokreće čovjeka, ne uspjeh ili sreća. Kad prestanemo tragati za srećom postajemo sretniji. „Život nepodnošljivim ne čine okolnosti, već nedostatak smisla i svrhe“, izjavio je nebrojeno puta.

Frankl je čvrsto vjerovao i svojim primjerom to živio – ljudski se duh može izdići iznad okolnosti koje je teško i zamisliti. I tada, kad nismo u mogućnosti promijeniti okolnosti, izazvani smo promijeniti sebe. Ne možemo uvijek birati okolnosti, ali možemo svoj stav prema njima. To je naša posljednja sloboda, ona koju nam nitko ne može oduzeti. Mi smo ti koji odlučujemo hoćemo li nastaviti dalje teškim okolnostima usprkos, mi smo ti koji vjerujemo ili ne vjerujemo da naša patnja nije uzaludna, da naš život i naše postojanje ima svrhu i smisao. Najjačim izvorom smisla Frankl smatra ljubav. Sam za sebe znao je reći da su mu u najtežim okolnostima pomogle misli o voljenima. „Ljubav je posljednje i najviše do čega se ljudska egzistencija može vinuti“, rekao je.

Frankl također vjeruje da nam zdrav smisao za humor, pomaže da se ‘izdignemo iznad okolnosti’. On govori kako su njegovi kolege zatvorenici  u koncentracijskom logoru, teškoćama usprkos, ili baš zbog njih, pronalazili vrijeme za pričanje šala i smijeh. Frankl umijeće pronalaženja smiješne strane i u teškim situacijama naziva „umjetnost življenja“.

Savjetuje da ne jurimo za uspjehom i srećom, postignućima i rezultatima koji se vrednuju u sadašnjem društvu. Sretan, ispunjujuć život, po njemu, ima onaj tko život posveti nečemu većem od sebe, a uspjeh i radost dolaze usput, kao dio tog zalaganja i upornosti. Uspjeh ne bi trebao biti sam sebi svrha niti razlog zašto nešto činimo.   

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar