Što kaže naš tjelesni sat?

Woman in bed

Organizirajte život u svom biološkom ritmu…

Simptomi mnogih bolesti pogoršavaju se u određeno doba dana ili noći i isto se tako smiruju u određeno vrijeme, određeno doba dana najbolje je za tjelovježbu, prehranu, učenje, kažu kronobiolozi.
Kako bi naše tijelo optimalno funkcioniralo nakon buđenja, krvni tlak počinje rasti obično prije nego se probudimo. Tijekom jutra i prijepodneva nadalje raste i vrhunac dostiže kasno poslijepodne da bi se tijekom sna spustio do najniže razine. Zdrava osoba može imati vrijednosti tlaka koje se mogu okarakterizirati kao nizak, normalan ili povišen tlak. Ispravno tumačenje bilo koje vrijednosti krvnog tlaka zahtijeva poznavanje vremena kada je tlak izmjeren i odnosa konkretnog mjerenja prema drugim mjerenjima tijekom 24 sata.
Kasne noćne ptičice vjeruju da njihovom organizmu odgovara odlazak na počinak u kasne noćne ili rane jutarnje sate, no ispitivanja provedena na ljudima koji rade noćne smjene to opovrgavaju. Znanost priznaje razlike među ljudima, ali one su znatno manje nego mi to mislimo.
Ljudski organizam dio je prirodnog okruženja i u mnogome fukcionira u skladu sa prirodnim poretkom – promjenama koje donose noć i dan.
Poznavanje biološkog sata vrlo je važno osobama koje pate od dijabetesa. Gušterača luči inzulin kao odgovor na unos hrane, a izlučena količina varira, s najvišom razinom u 6 ujutro, a najnižom oko 18 h. Gušterača inzulin otpušta 50% brže ujutro. To znači da će i kod unosa iste hrane u različito doba dana, količina izlučenog inzulina biti različita.
Pojedemo li veću količinu čokolade u jutarnjim satima, koncentracija šećera u krvi vratit će se u normalu za nekih sat i pol do dva sata. Pojedemo li istu količinu čokolade u poslijepodnevnim satima, proces će trajati znatno duže. Učinkovitost kojom će stanice postupati sa inzulinom također se mijenja sa dobom dana.
Osoba koju muči karijes ima dvostruko veće šanse da se to dogodi između 3 i 8 sati ujutro, nego između 15 i 20 sati. Znanstvenici tu činjenicu objašnjavaju povezanošću sa protuupalnim hormonom kortizolom kojeg tijekom noći nema u organizmu, a najviše ga ima ujutro, u vrijeme kad se budimo.
Dokazano je i da anestetici najbolje djeluju između 13 i 15 sati.

Izlaganje svjetlu od iznimne je važnosti za osnovne dnevne tjelesne ritmove. Znanstvenim je studijama potvrđeno da ako se osoba koja je preživjela ozbiljan srčani udar smjesti u osvijetljenu, osunčanu prostoriju ima veće šanse za preživljavanje nego da je smještena u mračnu prostoriju. Svjetlo pomaže i osobama koje pate od depresije i sezonske preosjetljivosti.

Optimalno vrijeme za tjelovježbu su popodnevni i rani večernji sati, bez obzira je li osoba jutarnji ili večernji tip. Zašto? U drugoj polovici dana tjelesni su sustavi najbolje opremljeni za tjelovježbu: srce i pluća najefikasnije rade, tijelo je najgipkije.

Za dobro zdravlje i optimalne rezultate onoga što radimo nužno je imati stalni raspored dnevnih aktivnosti. To znači da bismo uvijek u isto vrijeme trebali obavljati iste stvari. Tijelo ima potrebu za određenim ritmom i najbolje fukcionira ukoliko se taj ritam poštuje.
Poslušajte svoje tijelo…

ostavite svoj komentar