Sunce i zdravlje

young-woman-2194038_640

Sunce je izvor života…

Od osamdesetih godina prošlog stoljeća sve se više govori i upozorava na povećani rizik od tumora kože uslijed izlaganja Suncu.
Picasso je rekao „od mrlje ne možeš napraviti sunce niti od sunca mrlju“.
Sunce je oduvijek bilo izvor života i opasnosti o kojima se govori (i koje ne treba zanemariti) ne umanjuju njegov značaj i dobrobiti.

Od ukupnog sunčevog zračenja na vidljivi dio otpada 50%, na infracrveni dio spektra 40%, a samo 10% sunčevog spektra otpada na ultraljubičasto zračenje (UV). Taj najmanji dio spektra biološki je najaktivniji. Intenzitet UV zračenja ovisi o geografskoj širini, nadmorskoj visini, godišnjem dobu i dijelu dana. Sunce zrači ultraljubičasto zračenje u području UV-A, UV-B i UV-C.

UV-C zrake ne dopiru do zemljine površine (apsorbiraju se u ozonskom omotaču). Zemljin ozonski omotač zaustavlja preko 95% sunčevog ultraljubičastog zračenja UV-A i UV-B.
UV-A zrake prodiru dublje u kožu i oštećuju srednji sloj kože (dermis) i ubrzavaju starenja kože. UV- B zrake se apsorbiraju u površinskom sloju kože (epidermisu), izazivaju tamnjenje kože i oštećenje kože u obliku opeklina, što može biti uzrokom degeneracije i starenja kože. UV-A i UV-B zrake povećavaju rizik razvoja raka kože.

Dobrobiti umjerenog izlaganja suncu:

Opskrba tijela vitaminom D koji je važan za održavanje zdravih kostiju i zubi, regulaciju kalcija i apsorpciju fosfora, jačanje imuniteta i nervnog sustava, regulaciji inzulina i dr. Umjerenim izlaganjem Suncu tijekom pet do deset minuta, dva do tri puta tjedno tijelo proizvode dovoljne količine vitamina D. Neka novija istraživanja pokazala su da gotovo 50% odraslih osoba i djece diljem svijeta ima manjak vitamina D.
Umjereno i redovito izlaganje Suncu potiče proizvodnju melatonina (hormona sna) i poboljšava noćni odmor.
Također djeluje antistresno jer smanjuje razine kortizola (hormona stresa).
Izlaganje sunčevoj svjetlosti potiče apetit, poboljšava rad jetara i probavu te izbacivanje toksina iz tijela.
Sunčeva svjetlost poboljšava rad štitnjače, koja pak ubrzava bazalni metabolizam, potiče iskorištavanje većine kalorija i tako doprinosi jačanju mišića te gubljenju suvišnih kilograma.
Sunce (i svjetlo) ublažavaju simptome depresije jer sunčeva svjetlost povećava količinu serotonina (hormona sreće). Kombinacija umjerene tjelesne aktivnosti i izlaganja suncu potiče stvaranje endorfina koji djeluju umirujuće i analgetski.
Izlaganje suncu ublažava simptome brojnih bolesti (multiple skleroze, Chronove bolesti i drugih upalnih bolesti crijeva, Alzheimerove bolesti, psorijaze, reumatoidnog artritisa, prehlade i dr.), infekcija i posebno kožnih bolesti (psorijaze, dermatitisa, vitiliga, ekcema, mladenačkih akni i dr.).
Sunce potiče stvaranje bijelih krvnih zrnaca (leukocita) koji štite organizam od bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Savjet je izlagati se suncu umjereno (ne duže od 30 minuta) u jutarnjim i poslijepodnevnim satima.
Kako pozitivno djeluje na imunitet umjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti prevenira i nastanak malignih bolesti.
Prema nekim znanstvenim studijama učestalost srčanog udara znatno je rjeđa tijekom ljetnih mjeseci nego zimi (izuzev u ekstremnim vremenskim uvjetima) što se povezuje s pojačanim radom parasimpatičkog živčanog sustava koji smanjuje broj otkucaja srca i općenito opušta mišiće, tijelo i mozak, te s povećanom proizvodnjom vitamina D koji pozitivno utječe na krvožilni i imunološki sustav, te na smanjenje razine kolesterola.
Također postoje znanstvena istraživanja koja dokazuju da djeca koja su u dovoljnoj mjeri izložena sunčevoj svjetlosti i imaju dovoljno vitamina D imaju čak 80% manji rizik od nastanka šećerne bolesti tipa I, dok nedostatak vitamina D u odrasloj dobi pridonosi razvoju šećerne bolesti tipa II.

Općenito, Sunce poboljšava raspoloženje, daje energiju i vitalnost.

Izlagati se treba redovito, umjereno, u jutarnjim i poslijepodnevnim satima, kako bismo optimizirali njegove prednosti i umanjili negativne aspekte.

Photo courtesy of Pixabay

 

ostavite svoj komentar