Tušt

dsc_0001

Ljekovit i vrlo hranjiv…

Tušt (Portulaca oleracea L. sativa) je samonikla jednogodišnja biljka, porijeklom iz Azije, sočne i mesnate stabljike, svijetlozelene do crvenskaste boje, debelih, mesnatih, jajastih te sjajnih listova i žutih cvjetova. Poznajemo ga još i kao tušanj, tušac, portulak, tušnjak. Od davnina je poznat kao povrće i kao začin. Aromatičan je i ugodnog kiselkasto-slanog okusa.
Raste u vinogradima, krumpirištima, voćnjavima, uz rijeke i kanale, rubove šuma, na poljskim putevima, livadama i vrtovima. Cvate od lipnja do mjeseca kolovoza. Otporan je i na visoke i na niske temperature i uspijeva i na škrtoj zemlji. Raste brzo (što se više bere, raste bolje).

Bere se svježa biljka i sjeme koje se suši i melje kao začin ili kao brašno (kada se melje fino). Kao ljekovita biljka tušt se koristi kod oboljenja probavnog sustava, za snižavanje povišene tjelesne temeperature, kao blago sredstvo za čišćenje, za pojačano mokrenje, za jačanje organizma, kod glavobolja, kao namirnicu bogatu vitaminom C. Povoljno djeluje na srce i krvne žile i ublažava grčeve u mišićima. Ima i protuiupalna svojstva, poboljšava cirkulaciju i tako sprječava nastanak ugrušaka u arterijama. Pomaže u regulaciji razine kolesterola u krvi i smanjuje krvni tlak, a sluzi iz tušta djeluju umirujuće na infekcije i upale u crijevima. Preporuča se kod žgaravice, gastritisa i zatvora.

Tušt sadrži 95% vode, 0.4% bjelančevina, nešto ugljikohidrata, 2% omega-3 masnih kiselina (najbolji biljni izvor), vitamina C od 20-50 mg, karotena od 1.5-5 mg, željezo, kalcij i fosfor te vitamine A, B i E u manjim količinama.
Također sadrži fenilalanin (esencijalna aminokiselina), triptofan (također esencijalna aminokiselina) i biofenole snažnog antioksidativnog djelovanja.

U našim je krajevima (na obali i na otocima) tušt je omiljena biljka za salate, a koristi se i za kiseljenje, za variva, juhe, u umacima od rajčice, u kombinaciji sa svježim sirom, kao začin. Koriste se mladi listovi i izdanci (3-5 cm visine). Kuha se relativno kratko (do 15 minuta), a tijekom kuhanja sluz iz tušta zgušnjava juhe i daje im kremoznost. Može se i kratko propirjati na maslinovom ulju i pripremiti kao blitva na lešo, s krumpirom.
U salatama sa svježim povrćem odlično ide uz krastavce, luk i rajčicu, uz ostale zelene salate i radič, uz kuhani krupir i grašak, bijeli luk, od voća s dinjama i breskvama. Odličan je prilog jelima od mesa ili ribljim jelima.

I na kraju, „Nimis maxima“ – ničeg previše – neumjerena konzumacija tušta nije preporučljiva, opterećuje bubrege (zbog oksalne kiseline) i organizam u cjelini. Trudnice i osobe s akutnim digestivnim komplikacijama savjetuje se izbjegavati tušt u bilo kojem obliku.
U nastavku pogledajte par jednostavnih recepata s tuštom u glavnoj ulozi…

Tušt kao prilog ili kao samostalna salata

Potrebno:

  • 1/2 kg ili višetrave zvane “tušt”
  • 5 režnjeva češnjaka
  • maslinovo ulje
  • ocat
  • sol, papar

Priprema:
Mlade izdanke oprati i obariti u slanoj vodi pa ocijediti.
U prikladnoj posudi dobro izmiješati tušt sa sitno nasjeckanim češnjakom, maslinovim uljem, octom.

Pesto od tušta

Potrebno (za dvije manje teglice):

  • 250 g svježeg tušta (listova)
  • 100 g parmezana
  • 50 g tvrdog sira
  • 20 g oraha
  • ½ žliče soka od limuna
  • 1 češanja češnjaka
  • 1 dl maslinovog ulja

Priprema:
Listove tušta oprati i ošušiti.
Sve navedene sastojke staviti u blender i izmiksati u kremastu smjesu.
Poslužiti na prepečenom kruhu, uz tjesteninu i salatu od rajčica i sl.

ostavite svoj komentar