Umjetno, dnevno svjetlo i njihov utjecaj na zdravlje

energy-film-1

Svjetlo utječe na psihičko, fizičko i fiziološko zdravlje ljudi…

Svjetlost je elektromagnetska energija koja se valovima valne dužine od 400 do 760 nm (nanometar – milijarditi dio metra) širi prostorom. Svjetlosnu energiju treba iskorištavati oprezno, razumno, nadzirano i uravnoteženo, jer inače dovodi do poremećaja u živih bića i njihova okoliša.

Učinak svjetlosti na čovjeka ovisi o značajkama svjetlosnih zraka i svojstvima dijelova tijela na koje te zrake padaju.
Hormonalna ravnoteža čovjeka ovisi o kvaliteti svjetla koje se unosi preko očiju. Vitamin D igra važnu ulogu u apsorpciji kalcija, a generira se pod utjecajem dnevnog svjetla na kožu. Za pravilan razvoj očiju neophodna je sunčeva svjetlost, mnogi metabolički i sl. procesi se odvijaju pod utjecajem fotona. Neke bolesti liječe se helioterapijom, a provedena istraživanja potvrđuju vezu između logičkog rasuđivanja i svjetlosti. Svjetlost uvelike utječe i na raspoloženje.
Umjetno svjetlo kojim se koristimo za ravjetljavanje životnog prostora u noćnim satima također ima snanžo djelovanje na naše zdravlje. Umjetnom svjetlu izloženi smo sve više i sve dulje. Osim u svojim domovima, izloženi smo mu i na radnim mjestima, trgovačkim centrima, restoranima…itd.
Svojim intenzitetom, spektrom i dužinom izloženosti umjetna rasvjeta utječe na prirodni bio ritam čovjeka. Utjecaj umjetne rasvjete može se očitovati kroz pojavu zdravstvenih problema poput nesanice, glavobolje, poremećaja prehrane, depresije, pada imuniteta, ali i tumorskih bolesti. Zdravstveni problemi javljaju se i kod djece – hiperaktivnost, loše navike spavanja, kratkovidnost samo su neki zdravstveni problemi povezani sa svjetlom. Zbog dulje izloženosti svjetlosti (umjetnoj) smanjuje se proizvodnja zaštitnog hormona – maletonina, kojeg proizvodi epifiza. Melatonin usklađuje rad drugih hormona i cirkadijalni ritam organizma (24-satni ritmovi budnosti i spavanja) . U mraku tijelo proizvodi više melatonina. Izloženost svjetlu tijekom noći može poremetiti sintezu melatonina. Melatonin ima i jaki antioksidativni učinak.
Većina umjetnih izvora svijetli noću, a neki ne svijetle svjetlošću u cijelom opsegu/spektru prirodnog svijetla, nego emitiraju zrake pojedinih valnih dužina. Često su rasvjetna tijela loše postavljena i usmjerena (neekološka rasvjetna tijela), pa rasipaju svjetlosne zrake izvan područja koje trebaju osvijetliti i stvaraju svjetlosno onečišćenje. Isto tako, većina rasvjetnih tijela kojima se koristimo za osvjetljavanje isijava svjetlost hladnije boje, bliže štetnom UV spektru zračenja (plavo-ljubičasti dio spektra). Jedini izuzetak su žarulje sa žarnom niti.
Velika količina energije zračenja koncentrirana u tzv. plavom dijelu spektra. Energija je visoke frekvencije koja može prouzročiti zdravstvene tegobe. Ovaj fenomen naziva se Blue Light Hazard (Opasnost plave svijetlosti). Moramo napomenuti da ovaj fenomen nije u potpunosti istražen i priznat od strane službene medicine.
Osim ljudi, posljedice umjetnog osvjetljavanja osjećaju i biljke i životinje. Fenomen svjetlosnog onečišćenja širi se svijetom i postaje globalni problem.

ostavite svoj komentar