Vandana Shiva

soil-2561136_640

“Svi smo mi sjeme.”

“Neko vrijeme možemo ležati u zemlji, no u pravom trenutku klijamo u eksploziji svih svojih potencijala”

Vandana Shiva (1952.) fizičarka je, filozofkinja, ekološka aktivistkinja i spisateljica. Živi u New Delhiju, u Indiji. Autorica je dvadesetak knjiga i niza radova objavljenih u vodećim znanstvenim i tehničkim časopisima. Poznata je po ekofeminističkom pokretu Chipko (kojem su žene formirale živi zid oko stabala i tako spriječile njihovo rušenje). Poznatija je kao žestoka kritičarka Monsanta i osnivačica Navdanye, pokreta za slobodu sjemena i bioraznolikost planeta Zemlje, dojmljiva je govornica i neumoljiva borkinja.

vandana shiva

Shiva je jedna od vođa Međunarodnog foruma o globalizaciji i značajan zagovaratelj globalne solidarnosti. Borac je za slobodu sjemena i općenito za životnu, prirodnu logiku brige za Zemlju i ljude.

Stanje u sjemenarstvu više je nego zabrinjavajuće. U cijelom svijetu tržište sjemena strogo je kontrolirano i iznimno koncentrirano. Čak 75% ukupnog svjetskog tržišta kontrolira svega desetak velikih kompanija, a u Europi 95% tržišta sjemena povrća kontrolira svega njih pet.

Vandana Shiva uspjeva podsjetiti ljude da nismo odvojeni od prirode i jedni od drugih. Naglašava da je korijen ekonomije isti kao korijen ekologije (grčki oikos). Nažalost, danšnja ekonomija kao sustav brige za život svih živih bića udaljila se od brige za planet. “Postoji jedan veoma čudan način razmišljanja koji se koristi kako bi se privatizirao ovaj planet. Shvatila sam to 1987. na sastanku o novom genetskom inženjerstvu gdje je industrija raspravljala o tome kako preuzeti sjeme. To je ista industrija koja nam je donijela pesticide i kemijska gnojiva. Iste tvornice koje su izrađivale eksplozive, započele su proizvoditi dušikova gnojiva. Iako zrno graha kada je posađeno svojim rastom može popraviti razinu dušika u tlu – besplatno, stvorena je iluzija da tvornice moraju proizvoditi dušik kako bi ga tlo imalo dovoljno. Pesticidi su nastali iz ranih istraživanja bojnih plinova.“, kaže Shiva te naglašava: “Kemijska poljoprivreda može postojati samo kao monokultura i pritom ne uništava samo raznolikost biljaka, nego i raznolikost naših kukaca oprašivača bez kojih nemamo hranu. Uništava raznolikost organizama u tlu koji osiguravaju njegovu plodnost.”

plants-2411458_640Autorica je brojnih knjiga. Prva iz 1988. „Staying alive: Women, Ecology and Survival in India“ jedno je od prvih dijela ekofeminizma u kojem se govori o patrijarhalnom izvoru nasilja nad prirodom i ženama i nužnosti povratka ženskom principu. „Ženski princip je kreativna snaga koju svi mi imamo. To je snaga kojom možemo osloboditi vlastite kreativne energije i prepoznati kreativne energije drugih ljudi, kao i prirode. Ženstveni princip je svugdje, nalazi se u ulicama, u tebi, u meni.“

Za Earth democracy iz 2005. izjavila je: “Zemljina demokracija je ponajprije uzimanje Zemlje u obzir kao subjekta. Zemlja je živa, sva njena bića su živa. Ljudi su samo jedan dio toga života. Moramo se odmaknuti od antropocentrizma.“

Pokret za slobodu sjemena inspiriran je Gandhijevim nenasilnim pokretom u doba kolonizacije od strane Velike Britanije. Slobodu pojedinca/ke koju je simbolizirao njegov kolovrat i mogućnost proizvodnje vlastite tkanine danas simbolizira sjeme i sloboda izbora svoje prehrane. “U tijeku je veliki rat protiv poljoprivrednika u mojoj zemlji. Onaj tko koristi vlastito sjeme, potiče plodnost tla i uzgaja raznoliko, može uzgojiti hranu bez dodatnih troškova. Velike korporacije koje prodaju sjeme i prateće kemikalije žele nas uvjeriti da se bez istih hrana ne može uspješno proizvoditi. „ – kaže Shiva.

germ-2871773_640

Također nas podjeća na postupanja navedenih korporacija kojima male poljoprivrednike u njezinoj zemlji (i širom svijeta) podčinjavaju sebi i čine ovisnima. Pokret Navdanya skupljajući sjeme, čuvajući žensko tradicijsko znanje, pomažući organskim poljoprivrednicima/ama te provodeći ekološke kampanje, na konkretan način doprinosi zaštiti Zemlje. Shiva upozorava na ekonomiju koja uzorukje ekološke krize,uzima od društva, stvara siromaštvo i nezaposlenost.

Moramo prestati s nasiljem prema Zemlji, to je jedini način da preživimo kao ljudska bića, moramo zaustaviti umjetno stvorene ratove između ljudi. Nenasilje je preduvjet ne samo mira, već naših života.“ – kaže. „Čovječanstvo danas ima potencijal da samo sebe uništi ili pak potencijal da skoči na sljedeću razinu ljudske evolucije.“

„Globalizacija je samo još jedan naziv za koncentraciju bogatstva u rukama manjine, odnosno korporacija i globalnih igrača. Ja sam protiv nepravde, iskorištavanja, laži, okrutnosti… Stoga sam protiv globalizacije.“

„Što više vlastitog sjemena sačuvamo, to nam je Monsanto manje bitan u životu. Što se više bavimo organskom poljoprivredom, to imamo više tržnica i manje smo ovisni o supermarketima. Trebamo što više hrane za vlastite potrebe uzgajati sami. Postoji samo jedan način da porazimo korporativnu moć u ovim vremenima – da ju učinimo manje bitnom u našim životima.“

Nemoguće je često ono što nije pokušano…

Photo courtesay of Pixabay

ostavite svoj komentar