Viktor Emil Frankl

grass-1913167_640

Usprkos svemu, životu kažem „Da“

Viktor Emil Frankl (1905.-1997.) rođen je 26. ožujka 1905. godine u Beču, kao drugo od troje djece.
Njegova je životna priča izvaredna.

Frankl je bio profesor neurologije i psihijatrije na Sveučilištu u Beču. Godine 1930. doktorirao je iz medicine, a 1949. i iz filozofije. Bio je gostujući profesor na nekoliko američkih sveučilišta, a sveučilište u Kaliforniji osnovalo je katedru za logoterapiju, čiji je osnivač, između ostalih, bio i Viktor Frankl.

U stručnim krugovima, logoterapija i egzistencijalna analiza uz bok su Freudovoj pshoanalizi i Adlerovoj individualnoj psihologiji (tzv. treća bečka škola psihoterapije).
Viktor Frankl predavao je na sveučilištima širom svijeta, nagrađen jenizom počasnih doktorata (tridesetog je posvetio svojoj supruzi), a 1995. godine postao je počasni građanin grada Beča.

Od 1940. do 1942. godine Frankl je vodio Odjel za neurologiju bolnice u Rothschildu, a od 1946. do 1970. godine bio je predstojnik Neurološke klinike u Beču. U slobodno je vrijeme planinario, a u poodmaklim je godinama pohađao satove letenja u SAD-u i položio za pilota zrakoplova.
Autor je brojnih stručnih publikacija, prevedenih na više od 30 jezika i izdanih u milijunima primjeraka. Njegova knjiga „Čovjekovo traganje za smislom“ („Man’s Search for Meaning“), prodana je u više od deset milijuna primjeraka.
Njegovi su pisani radovi duboki, upečatljivi, a on se razvijao i kao znanstvenik svjetske klase i kao čovjek. Živio je punim plućima i još kao stariji čovjek težio visokim i plemenitim ciljevima i ostvarivao ih.

Život Viktora Frankla obilježen je osobnim iskustvom patnje, preživljavanjem strahota Drugog svjetskog rata u nacističkim koncentracijskim logorima. Tamo je izgubio prvu suprugu, brata, roditelje i većinu prijatelja. a on sam po oslobođenju težio je samo 38 kilograma.
Usprkos svemu, Frankl se nije predao očaju. Odlučio je svojoj i patnji svojih bližnjih dati smisao. Svoju je filozofiju smisla gradio na vlastitim spoznajama, na proživljenim iskustvima. Uspio je proći kroz pakao i pronaći smisao, razlog za život. Temelji njegove terapije smisla su: slobodna volja, volja za smislom i smisao života.
U svojoj knjizi „Liječnik i duša“ Frankl piše: ”Odgovornost čovjeka je nešto strašno, istovremeno i divno. Zastrašujuće je to da sam u svakom trenutku odgovoran za svoga bližnjega, da je svaka odluka, od najmanje do najveće, odluka zauvijek, i da u svakom trenutku imam izbor iskoristiti ili potrošiti tu priliku. Svaki trenutak donosi tisuće mogućnosti, ali mogu izabrati samo jednu – sve ostale zauvijek osuđujem na propast. Međutim, to je ujedno i divna spoznaja – da je moja budućnost i budućnost stvari i ljudi oko mene – u svakom trenutku ovisna o mojoj odluci. To što spoznam u tom trenutku i to što dozovem u život, to postaje stvarnost zaštićena od prolaznosti i propadanja.”
Život i djelo Viktora Frankla poziv je svakom čovjeku da se zapita: gdje je u mojem životu skriveno sjeme smisla?

Glavnim uzrokom mnogih bolesti današnjice Flankl vidi u pomanjkanju svrhe i smisla života, što rezultira duševni nemirom, osjećajem besciljnosti, besmisla i praznine (tzv. noogenom neurozom).

Frankl čovjeka drži slobodnim i odgovornim bićem i ne priznaje nikakav determinizam. Po njemu je svaki čovjek kovač svoje sreće. Kao vrstan poznavatelj filozofije, medicine, etike, psihologije i psihijatrije Frankl autoritativno propituje i kritizira služeći se spoznajama i razmatranjima iz raznih priholoških pravaca i psihoterapijskih metoda, ne zataškavajući suprotnosti među pojedinima od njih.
Njegovi radovi odišu nadom i vjerom, optimizmom i nadasve  - smislom. Svojom psihologijom smisla i nadasve svojim primjerom, Frankl je pomogao tisućama ljudi. U najtežim je životnim okolnostima rekao životu „Da“ i poticao druge da učine isto. Nastavio je to činiti cijeloga svog života.

Umro je 2. rujna 1997. rodnom Beču.

Tekst: Antonija Pleša

Photo courtesy of Pixabay

 

ostavite svoj komentar