Zašto smo debeli?

fatKid_1475843c[1]

Ubrzani ritam života i previše obaveza često nam ne ostavljaju dovoljno vremena za „pošteni obrok“.

U tim situacijama iz nas progovara glad, pa ne razmišljamo o zdravstvenoj ispravnosti obroka, već samo želimo zatomiti bol u želucu. Posežemo za kavom ne bismo li bili budniji i koncentriraniji, brzom hranom i slatkim zalogajima nastojimo tijelu osigurati dovoljno energije. Jedemo brzo, bez razmišljanja i tako ulazimo u začarani krug. Stres je krivac i za lošu percepciju o sebi samima. Tješimo se slatkišima koji podižu razinu serotonina koji istovremno utječu i na bolje raspoloženje i višak kilograma.

Jedite polako, dobro prožvačite hranu, budite svjesni onoga što jedete. Kada smo izloženi stresu povećava se proizvodnja kortizola (to je steroidni hormon kore nadbubrežne žlijezde, koji sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata,
masti i proteina). Preskakanjem obroka usporava se metabolizam. Nakon dana u kojem nismo redovito jeli, naš organizam ne može uspješno funkcionirati. Poznat vam je osjećaj težine i tromosti nakon što ste se najeli nakon predugog perioda. Posljedica je stvaranje zaliha u obliku potkožnih masnoća – vaš organizam pamti ( brinu ga izostanci redovitih obroka, pa se osigurava za vrijeme nestašice).

Karijera, djeca, obiteljske obaveze, sve je to važno, no vaše zdravlje je najvažnije.

Zdrav čovjek ima puno problema, bolestan samo jedan. Jedite redovito, najmanje pet puta dnevno. Jedite manje obroke i jedite hranu koja vas hrani, a ne samo
hranu koja vas zasićuje. Voće, integralni keks, jogurt, razne sjemenke idealni su međuobroci. Nemojte jesti i istovremeno čitati. Dok čitamo naš mozak drugačije procesuira informacije pa ćete jesti i nakon što zapravo budete siti.

Ukoliko načinu prehrane dodate još i neku umjerenu tjelesnu aktivnost – hodanje, vožnja bicikla, plivanje, svakodnevna gimnastika u trajanju od 15-ak minuta – osjećat ćete se bolje, lakše ćete podnositi napore, a promjene nabolje biti će vidljive i na vašem izgledu. Velika pomoć kod nervoznog i nekontroliranog prejedanja i pomoć kod osjećaja slabosti koji se javlja nakon napornog radnog dana zbog naglog opadanja razine kortizola jest magnezij. To je mineral koji sudjeluje u prijenosu informacija među neuronima.

Mozak suočen sa stresom ubrzano troši magnezij, a nedostatak magnezija manifestira se kao umor i iscrpljenost organizma.

Dnevna preporučena doza magnezija je 300-400 mg. Budući naš organizam nema sposobnosti proizvesti magnezij potrebno ga je osigurati namirnicama koje konzumiramo ili u obliku dodataka prehrani. Namirnice koje sadrže magnezij u većim količinama su žitarice, soja, mahunarke, zeleno povrće, orasi i banane. Dovoljna količina magnezija olakšati će vam jutarnje buđenje, smanjiti napetost i otežanu koncentraciju, a navečer ćete lakše zaspati.

ostavite svoj komentar