Zdravlje nakon šezdesete

Djwd i baka šetaju po plaži

Ako do sada niste usvojili zdrave navike nije prekasno početi.

tudije pokazuju da rizik od oboljenja možemo smanjiti za jednu trećinu mijenjajući životne i prehrambene navike. Već dugi niz godina vrijede ista pravila: mediteranska prehrana puna voća i povrća, cjelovite žitarice i mahunarke, zdrave omega 3 masti (divlji losos, orasi, lan) i mononezasićene masti (maslinovo ulje). Procesiranu hranu i šećer ograničiti ili potpuno izbaciti iz prehrane, crveno meso jesti maksimalno dva puta do tri puta tjedno. Uz zdravu prehranu treba svakodnevno prakticirati kretanje i vježbanje. Pola sata svaki dan.

Srce

Prosječna dob prvog srčanog udara je 70 godina. Osnovne strategije za zaštitu srca i krvnih žila su: pravilna prehrana, vježbanje i umjerena konzumacija alkohola. Emocionalno stanje također je vrlo važno. Zato: razmišljajte pozitivno, pronađite vrijeme samo za sebe, družite se, radite stvari koje vas ispunjavaju i vesele.

Mozak

Povremena zaboravljivost je normalna pojava koja dolazi s godinama. Ako postanete previše zaboravni to može biti simptom ozbiljne bolesti – tegoba na koju se bolesnik tuži. To može biti bol, oteklina, promjena na koži, otežano disanje. Suvremena medicina razlikuje simptome bolesti i znakove bolesti. Simptom je subjektivna tegoba na koju ukazuje bolesnik, a ako se kliničkim pregledom simptom može potvrditi, odnosno objektivizirati, onda je riječ o znaku bolesti.

Alzheimerova bolest

Problemi sa pamćenjem mogu biti i posljedica izlječivih oboljenja poput problema sa štitnjačom, upalama i dr. Zato prvo obavite pretrage i ustanovite u čemu je problem. Svakako je preporučljivo poticati mozak – čitanjem, rješavanjem križaljki, kartanjem, učenjem novih sadžaja…

Kosti

Nakon menopauze žene (posebno one sa obiteljskom povijesti) su posebno osjetljive i izložene riziku od osteoporoze. Ključno je: vježbati! Osim vježbi koje jačaju srce (hodanje) treba prakticirati i vježbe snage i posebno vježbe za ravnotežu kako bi smanjili rizik od pada i mogućih ozljeda. Da bi osnažili kosti trebalo bi uzimati kalcij. Najveći dio kalcija dolazi u organizam putem mlijeka i mliječnih prerađevina. Ostali izvori su sjeme sezama, sardine, zeleno lisnato povrće, tofu dobiven pomoću kalcijevih soli itd. Najveći su izvor kalcija odgovarajući suplementi (kalcijeve soli). Za osobe preko 51 godine života preporuka je 1 200 mg dnevno. Za žene u postmenopauzi 1 500 mg dnevno. Tijekom dana najbolje je suplementirati u dozama po 500 mg. Zatvor, plinovi u crijevima i mučnina mogu katkad biti popratni simptomi za vrijeme uzimanja kalcija. Vrlo visoki unos kalcija putem mlijeka može izazvati “alkalni sindrom”. Osobe s hiperparatireoidizmom i kroničnom bolesti bubrega ne smiju uzimati suplemente kalcija. Ne preporučuje se veća dnevna doza od 1 200 mg. I ne treba zaboraviti da je za apsorpciju kalcija neophodan vitamin D u količini od 400 i.j. dnevno.

Rizik od malignih oboljenja

Rak dojke, rak pluća i rak debelog crijeva najčešće su dijagnosticirani u šezdesetim i sedamdesetim godinama života. Što poduzeti? Kao prvo, redovito odlazite liječniku na preglede i testiranja. Rano uočavanje može biti presudno za ozdravljenje. Budući su šezdesete vrijeme kada naš imunološki sustav slabi (što jednim dijelom možemo zahvaliti lošim navikama) važno je ojačati ga. Vraćam se na savjete na početku ovog teksta: smanjen unos masti, smanjen unos crvenog mesa, izbaciti iz prehrane punomasne mliječne proizvode, povećajte unos zdravih masnoća (omega 3 – divlji loso, pastrva, orasi i omega 9 – masline, avokado). Prehranu treba obogatiti biljnim proteinima, cjelovitim žitaricama, sjemenkama (lan), fermentiranim mliječnim proizvodima sa manjim udjelom masnoća.

Probava

S godinama probava se usporava, probavne smetnje postaju češće. Dugoročni problemi sa probavom mogu prouzročiti ozbiljna stanja. Konstipacija, višak kilograma, nadutost, samo su dio priče.. Želudac proizvodi manje klorovodične kiseline što otežava probavu. Preporuka: vježbajte i svakodnevno konzumirajte probiotičke proizvode (jogurt). Pijte dovoljno tekućine i jedite hranu bogatu vlaknima.

ostavite svoj komentar