Zelena salata

3922green_lettuce

Odlično se kombinira s nizom namirnica…

Zelena salata (Latuca sativa) jednogodišnja je (ili dvogodišnja) biljka iz skupine linatog i zeljastog povrća. Postoje rane i kasne sorte i stotine kultivara raznih oblika, boje listova, vremena rasta i roka trajanja. Najpoznatije su radič, endivija, hrastov list, matovilac, puterica, kristalka. Pretpostavlja se da potječe od samonikle, divlje salate. Danas je zelena salata dostupna cijelu godinu.

imagesOdličan je izvor antioksidanasa od kojih posebno ističemo vitamin A. Blagotovrno djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava, a zbog prehrambenih vlakana koje sadrži dobra je i za zdravlje probavnog sustava.
Zelena salata sadrži i manje količine vitamina C i karotenoide (beta-karoten) koji pomažu u zaštiti kože i sluznice, potiču imunitet i djeluju antiupalno i antikancerogeno. Sadrži i druge hranjive tvari neophodne za zdravlje mišića, tkiva i koštanog sustava.

Smatra se dobrim sredstvom protiv nesanice i preporuča se konzumirati u večernjim satima kao lagani obrok.
Sadrži puno vode (preko 90%) i malo kalorija što je čini namirnicom idealnom za osobe na dijeti.

Vanjski, tamniji listovi salate nutritivno su bogatiji od onih svjetlijih koji se nalaze u jezgri glavice. Nutritivno najbogatija su endivija, radič i rimska salata. Stajanjem se vrijedni sastojci gube pa zelenu salatau treba konzumirati što prije nakon kupnje.

100 g zelene salate sadrži samo 13 do17 kcal, od toga 1,3% bjelančevina, 3% ugljikohidrata i samo 0,2% masti. Od minerala zelena salata sadrži kalcij , željezo, magnezij, fosfor, cink, bakar i mangan, a od vitamina zelena salata sadrži vitamin C, riboflavin, folnu kiselinu, vitamin A i vitamin K.

Kupnja i čuvanje
Preporuka je kupovati zelenu salatu od pouzdanog (lokalnog) proizvođača – onu koja nije tretirana raznim pesticidima. Listovi salate moraju biti čvrsti, neoštećeni. Najbolje se čuva na tamnom i hladnom mjestu, u hladnjaku u odjeljku za povrće.

Priprema jela sa zelenom salatom
Prije pripreme salatu treba očistiti tako da svaki pojedini list otrgne, pregleda i opere u posudi s hladnom vodom, a potom se listovi još jednom operu pod mlazom tekuće vode. Ne preporuča se namakanje listova u vodi jer se na taj način gube vrijedni satojci. Nakon pranja salatu treba posušiti i prekriti i konzumirati najkasnije sat vremena kasnije.
U hladnjaku se može čuvati najduže dva dana pod uvjetom da se prethodno odstrane svi oštećeni listovi.
Prirema se samostalno ili u kombinaciji s drugim salatama, uz dodataka ulja, soli i octa ili limunovog soka, uz dodatak senfa, tvrdo kuhanih jaja, peršina, vlasca, bosiljka, sjemenki, naribane mrkve i sl.
Salata se može začinjavati i saltnim preljevima čija osnova može biti jogurt, vrhnje, majoneza i sl.
Od ulja preporučamo zdrava ulja poput maslinovog, a za ocat izvrstan izbor je jabučni ocat ili onaj od malina te acceto balsamico.
Salata se odlično slaže sa nizom drugih namirnica – s povrćem (mrkva, celer, poriluk, mladi luk, krastavci, komorač, rajčica, kukuruz, mladi grašak, krumpir, cikla i dr.), mesom (odličan dodatak sendvičima i pečenom, pirjanom ili kuhanom mesu, šunki), ribom, rižom, morskim plodovima, odlična je uz voće i meke sireve, orašaste plodove, sjemenke…

ostavite svoj komentar