Život poslije srčanog udara

fruit-2135857_1920

Srčani udar (medicinski „infarkt miokarda“) ozbiljno je medicinsko stanje koje nastaje kao posljedica zbroja utjecaja različitih čimbenika rizika, od onih nepromjenjivih genetskih, do onih promjenjivih faktora koji se primarno odnose na način života.

Za onoga tko ga preživi, srčani je udar prilično jako upozorenje da neke stvari u životu jednostavno treba promijeniti. Promjena  se prvenstveno odnosi na odabir zdravijih životnih navika: umjerene i nutritivno bogate obroke, umjerenu i redovitu fizičku aktivnost, prestanak ili barem smanjenje pušenja te zadnje, ali ne i najmanje bitno, svođenje svakodnevnog stresa i faktora koji izazivaju stres na minimum.

Otprilike do dva mjeseca nakon srčanog udara trebalo bi izbjegavati veća tjelesna opterećenja, a prakticirati ona laganija, poput šetnje ili obavljanja jednostavnih kućanskih poslova. Postepeno se  može povećavati tjelesna aktivnost, a naglasak je poželjno staviti na aerobne vježbe – vježbe duljeg trajanja s blagim opterećenjima, kao što je vožnja biciklom, malo brži hod, lagani jogging i slično. S vremenom se intenzitet opterećenja i trajanje vježbanja može povećavati, u skladu sa mogućnostima svakog pojedinca. Svakodnevna aktivnost nosi brojne dobrobiti. Pri tome je važno osluškivati svoje tijelo i redovito se savjetovati sa obiteljskim liječnikom i specijalistom.

Pušenje je jedan od najvažnijih rizičnih faktora za nastanak ateroskleroze (bolesti krvnih žila u kojima nastaju pretežno koelsterolski plakovi, koji začepljuju krvne žile), a štetno djeluje i na cijeli niz drugih organskih sustava. Prestanak pušenja najbolja je odluka za zdravlje srca i krvnih žila. Ukoliko to nije moguće, trebalo bi pokušati maksimalno smanjiti broj popušenih cigareta u danu.

U slučaju da je posao koji osoba radi tjelesno zahtjevan, preporuka je proći proces rehabilitacije i provjeru odgovora organizma na tjelesno opterećenje. Na sjedilački tip posla, poput onoga u uredu, oboljeli se obično mogu vratiti već dva do tri tjedna nakon otpusta iz bolnice. U nekim slučajevima to nije dovoljno i liječnik može odrediti dodatno liječenje i bolovanje ili čak oduzeti radnu sposobnost.

Važan aspekt života čini prehrana. Preporuke su: jesti što više svježih namirnica, posebno voća i povrća, izbjegavati rafinirane namirnice, bogate šećerom, nezdravim masnoćama i solju. Jesti valja polako, a hranu dobro prožvakati. Preporuka je jesti više manjih obroka, izbjegavati prejedanje. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom trebale bi razmisliti o normalizaciji tjelesne težine, ali ne prakticiranjem izrazito redukcijskih dijeta nego postepenim usvajanjem zdravijih životnih navika, posebno onih vezanih uz prehranu i fizičku aktivnost.

Savjetujemo odlazak na redovite kontrole kod svog obiteljskog liječnika i/ili kardiologa i uzimanje propisanih lijekova u propisanim dozama. Neki od lijekova uzimaju se neko vrijeme (pola godine do godinu dana), a neki trajno. Jedan od najčešćih lijekova koji se propisuje nakon srčanog udara je acetilsalicilna kiselina (nama poznatija kao andol, aspirin, cardiopirin, acisal). Ona djeluje zaštitno na naše srce i krvožilni sustav. No, acetilsalicilna kiselina, zbog mogućih interakcija s drugim lijekovima (onih propisanih na recept i onih kupljenih u slobodnoj prodaji), trebala bi se strogo uzimati prema preporukama liječnika. Taj lijek se dobro podnosi, a u slučaju želučanih tegoba mogu se kupiti preparati u obliku želučanootpornih tableta, sa zaštitnom ovojnicom zbog koje se lijek otapa tek u tankom crijevu.

Tijekom kontrola s liječnikom podijelite svoje iskustvo s lijekovima koje uzimate, pitajte sve što vas zanima, informirajte se. Moguće nuspojave također prokomentirajte s obiteljskim liječnikom ili kardiologom. Riječ je o vašem zdravlju i stoga imate puno pravo biti upućeni u terapiju.

Najbolji rezultati pokazali su se kod osoba koje su nakon srčanog udara nastavile sa životom na način da su uvele pozitivne promjene i usvojile zdravije životne navike, ali bez pretjerane fiksacije na svoje zdravstveno stanje. Najbolji primjer za to je mjerenje krvnog tlaka. Naravno da ćete netom nakon srčanog udara redovito, u sklad sa uputama liječnika, mjeriti krvni tlak, šećer i ostale parametre. No, nakon određenog vremena, kada se stabilizira vaše stanje i vaša terapija, nema smisla biti opterećen svakodnevnim i višekratnim mjerenjima tlaka.

Bliski odnosi s drugim ljudima jedan su od najsnažnijih čimbenika za zdravlje srca. Zato valja njegovati odnose s drugima i valja se družiti i kvalitetno provoditi vrijeme sa svojim bližnjima.

Također je važno raditi ono što vas veseli i ispunjava. Ukoliko to do danas niste, pronađite neki hobi, uživajte u savladavanju neke nove vještine ili usvajanju nekog novog znanja. Osjećaj zadovoljstva životom vrlo je moćan, a za njegovo kreiranje zaduženi ste vi.

Lorena Bosnar dr. med.

Tekst preuzet s portala Vrata zdravlja 

Photo courtesy of Pixabay

ostavite svoj komentar