Znati pitati

ID-100305186

Vještina postavljanja pitanja…

Znati postaviti pitanje i znati ga postaviti u pravo vrijeme vještina je kojom možemo poboljšati I unaprijaditi svoju komunikaciju s drugima, Uz to, možemo bolje prikupiti informacije, naučiti više o ljudima i bolje razumijeti njihove potrebe, stavove, interese, strahove i dr. (zlatno pravilo: ne pretpostavljaj – pitaj).

Ne postoje glupa pitanja, postoje samo glupi odgovori… Koje ćemo informacije dobiti i kada ćemo ih dobiti ovisi o vremenu i načinu na koji postavljamo pitanje.

Postavljanje pravog odnosno pravih pitanja bit je učinkovite komunikacije. Kako znati koje je to pravo pitanje? Promislite o tome što želite doznati, koju informaciju dobiti od svog sugovornika. To je osnova pod koje krećete.

Svrha postavljanja pitanja:

• izgrađivanje odnosa
• dobivanje/davanje informacija
• razjašnjavanje ili potvrda dobivenih informacija
• navođenje nekoga dna razmišljanje o nečemu
• postizanje dogovora
• uvjeravanje drugih
• utvrđivanje stila ponašanja
• vraćanje pažnje na određenu temu
• osiguranje sudjelovanja
• smanjenje napetosti

Zlatna pravila dobre komunikacije:

• ne prekidati
• ne odgovarati na vlastita pitanja
• izbjegavati postavljati dva ili više pitanja odjednom
• istražiti odgovore
• izbjegavati tzv. ček-liste
• koristiti otvorena i zatvorena pitanja
• slušati (imamo dva uha i jedna usta – koristiti ih proporcionalno)
• izbjegavati “da, ali…”
• ne svađati se
• kad sugovornik prestane govoriti, ne uskakati odmah nego pričekati
U nastavku teksta pomoći ćemo vam u razumijevanju I razlikovanju različitih tipova pitanja. To će vam znanje koristiti kod izbora pitanja u određenim situacijama.

Otvorena pitanja
To su pitanja koja započinju s upitom tipa ‘Tko…? Što…? Gdje…? Kada…? Zašto…? Kako…?’.
Pitanje ne predmnijeva specifičan odgovor, već otvara diskusiju, potiče sugovornika da govori.

Zatvorena pitanja
To su pitanja koja započinju s upitom tipa ‘Da li si ti…? Da li je…? Ima li…? Hoćeš li ti…?’.
Koriste se za potvrđivanje činjenica. Pitanje je specifično i mora biti odgovoreno s “da” ili “ne” ili, ako je prikladno, detaljno.

Istražujuća pitanja
To su pitanja koja se nadograđuju na prethodno pitanje i njima se ide dublje u bit stvari (zahtijevajući više detalja).
Na primjer. Zašto se se odlučili za taj proizvod? Postoji li još neki razlog? Biste li to mogli malo dedtaljnije objasniti?

Navodeća pitanja
To su pitanja kojima navodimo sugovornika da razmišlja na način koji mi žrelimo kako bismo dobili odgovor koji želimo (odgovor stavljamo u usta sugovorniku a pri tom on ima osjećaj da je imao izbora).
Na primjer: Mislim da se slažemo u tome, zar ne?

Hipotetska pitanja
Hipotetska pitanja otvaraju mogućnost različitih scenarija. Pri tome koristimo rječi ‘Ako…? Pretpostavimo…?’
Na primjer: Pretpostavimo da ja tebi dam potreban novac, što bi ti meni dao
zauzvrat?

Retorička pitanja
Retorička pitanja su dobar način uključivanja sugovornika u konverzaciju i za pridobivanje slaganja. Ovakva pitanja daju nam mogućnost za dobivanje značajnih ustupak u pregovorima.
Ne držite li to opravdanim? Ne mislite li da će vam se ovaj pristup više isplatiti?

Dijagnostička/Uspoređujuća pitanja
Ovakva pitanja omogućuju da se usporede dvije stvari ili da se napravi odgovarajuća prosudba.
Koja vam od ove dvije ponude više odgovara? Koji vam je model od ova dva privlačniji?

Kontrolirajuća
Ova pitanja pomažu da se preuzme kontrola u komunikaciji, u smjeru koji vam odgovara.
Jesam li dobro shvatio da biste željeli …?

“Businessman Showing Jigsaw Connect Create Question Mark” - Image courtesy of pakorn at FreeDigitalPhotos.net

ostavite svoj komentar