Kako se zaštititi od provale?

Tijekom ljetnih i zimskih mjeseci, kad većina građana koristi godišnje odmore (za odlazak na more ili u planine), stanovi i obiteljske kuće postaju meta provalnika. Važno je znati što sami možemo poduzeti ne bismo li umanjili rizik provale u svoj dom.

Naime, postoje uvjeti koji značajno pridonose počinjenju određenih kaznenih djela i sličnih štetnih događaja. Najčešći su: nemar, nepažnja, nedovoljna fizička i tehnička zaštita objekta. Najbolje rješenje su protuprovalna vrata – iznimno otporna na provale, a pokušaji provale zbog buke mogu uzbuniti  susjede ako ih imamo. Dobrim rješenjem pokazale su se metalne rešetke na prozorima kao i protuprovalne folije za staklene površine. Korisne su i kamere (danas prilično lako dostupne i mogu se povezati na mobilni uređaj) i elektronički alarmni sustav.

Provale najčešće nastaju kao rezultat pružene prilike. Provalnici su najčešće amateri koji koriste priliku.

Susjedski nadzor

Ovo je jedna od najjednostavnijih, ali i najefikasnijih mjera zaštite vlastitog doma. Temelj su dobrosusjedski odnosi i potreba za međusobnom zaštitom. Susjedski nadzor može značiti i uočljivost – lokacije na kojima je netko prisutan manje su interesantne za bilo koju vrstu kriminalnih radnji. Zato, zamolite susjede da povremeno pogledaju je li kod vas u dvorištu sve u redu, neka malo prošeću, zaliju cvijeće ili nešto slično. Ukoliko imate dobre odnose sa susjedima i imate u njih puno povjerenje uputno je ostaviti im ključ od kuće/stana. Prema mogućnostima i prilici mogu provjeriti je li u vašem domu sve u redu, upaliti svjetlo, otvoriti prozore, jednostavno, ostaviti dojam da je netko prisutan u kući.

Druge mjere sigurnosti

Novac i dragocjenosti ne ostavljajte u stanu/kući. Pohranite ih na sigurno mjesto ( u bankovni trezor ili na čuvanje osobi od povjerenja).

Ključ od stana nikada ne ostavljajte ispod otirača, ispod tegli za cvijeće i na sličnim mjestima. Najbolje je povjeriti ga osobi od povjerenja koja će biti u mogućnosti obići vaš stan ili kuću. Zamolite nekoga da prazni vaš sandučić za poštu. Ostavite susjedu (ili nekoj drugoj osobi od povjerenja) i broj telefona i adresu na kojoj ćete boraviti da vas može kontaktirati u slučaju potrebe.

Ukoliko posjedujete alarmni sustav ne zaboravite uključiti ga. Susjedu ili osobi od povjerenja možete dati njegovu/njezinu šifru i omogućiti obilazak kuće ili stana.

Ne zaboravite prije izlaska provjeriti jeste li zatvorili sva vrata i sve prozore.

Zaključavanje ulaznih vrata

Uvijek zaključavajte ulazna vrata, bez obzira koliko dugo planirate biti odsutni. Važno je sjetiti se i prozora i balkonskih vrata. Ukoliko odlazite u udaljeniji dio kuće ili dvorišta (tavan, podrum, vrt i sl.) poduzmite mjere koje neovlaštenom posjetitelju onemogućavaju pristup u vaš dom.

Budite dodatno oprezni ukoliko stvarate buku koja vam onemogućava da čujete eventualne posjetitelje (uključen usisivač, glasno slušanje TV ili radio prijemnika i sl.).

U stanove se najčešće provaljuje kroz ulazna vrata. Osigurajte si ‘špijunku’ na vratima kako biste mogli promotriti posjetitelja prije nego ga pustite u kuću. Isto tako, važno je imati dobru, čvrstu bravu i zasun za djelomično otvaranje vrata.

Sumnjive osobe

Osobu koja vam je imalo sumnjiva ne puštajte u kuću. Zatražite osobnu ispravu i nazovite instituciju koju osoba na vašim vratima navodno zastupa. Provjerite jesu li poslali nekoga k vama. Bilo bi dobro da do telefonskog broja navodne institucije dođete sami preko službe informacija (broj na posjetnici ili priloženom dokumentu može biti namješten ili lažan).

Poučite djecu da nikada nepoznatu osobu ne puštaju u kuću. Bilo bi dobro da odmah nazovu vas ili najbližeg susjeda ukoliko nepoznata osoba inzistira na ulasku u kuću.

Tik uz kuću nije uputno ostavljati predmete koji olakšavaju pristup u stan ili u kuću (ljestve, sanduci, drvo i sl.). Najčešće mete provalnika su prozori i velike staklene površine na obiteljskim kućama. Prema prilikama i mogućnostima ugradite dodatnu zaštitu.

Nerijetko provalnici proučavaju navike svojih žrtava. Najugroženije skupine su starije osobe, bolesne i nemoćne osobe, samci i djeca. I u ovom slučaju važna je prisutnost drugih ljudi. Imate li u susjedstvu nekoga tko je sam, nemoćan ili bolestan, nazovite ga, posjetite s vremena na vrijeme, a djecu naučite par trikova ne bi li stvorili dojam da nisu sami u kući/stanu. Npr. neka navečer upale svjetlo u barem jednoj prostoriji pored one u kojoj borave, neka povremeno prošeću po kući i upale svjetlo čas u jednoj, čas u drugoj prostoriji, neka upale svjetla na dvorištu, a ukoliko prime poziv od nepoznate osobe ili osobe koja se nije predstavila neka ne kažu da su sami kod kuće nego neka kažu da mama ili tata trenutno nisu u mogućnosti javiti se. Neka dijete zapiše ime i prezime i broj osobe i obeća joj da će joj se roditelj (ili baka ili djed ili neka druga odrasla osoba) javiti kroz par minuta. Isto tako treba postupati i s osobom pred vratima. Dijete se može ispričati i reći da mama/tata nije u mogućnosti otvoriti. Neka osoba dođe za desetak minuta. Dijete potom obavezno mora kontaktirati roditelje ili susjeda. Roditelji će poduzeti potrebne korake. Ukoliko se radi o provalniku najvjerojatnije se neće vratiti.

Novac i dragocjenosti ne držite u posudama na ili u kuhinjskim policama, pod jastucima ili madracima, među rubljem i sl. Provalnici znaju gdje treba tražiti.

Ne pričajte svima kuda i kada putujete i kada se vraćate. Isto tako, ne ostavljajte takve poruke na svojoj telefonskoj sekretarici ili na društvenim mrežama. Informacije o osobnom dohotku, nasljedstvu ili ušteđevini sačuvajte samo za najpovjerljiviji krug osoba (unutar obitelji).

Ukoliko razgovarate s djecom i ukoliko ona raspolažu informacijama vezanim uz novac, dragocjenosti, vaš dohodak, putovanja i sl. razgovarajte s njima o važnosti toga da sve te informacije ostanu u krugu obitelji. Posebno ih upozorite na društvene mreže i širenje informacija tim putem. Objasnite im da nerazboritim ponašanjem mogu ugroziti vašu i svoju sigurnost.

Image by Photo Mix from Pixabay